Pogled u doglednu budućnost u smislu plaća i ukupnog blagostanja danas mnogima u Hrvatskoj, ne bez razloga, izaziva zebnju.

No, dok se neizbježnim čini pad raspoloživog dohotka kućanstava, po kojemu smo otprije na zaleđu EU, najnovije brojke o stanju financijske imovine i obveza sektora kućanstava još jednom nude drugu i drugačiju dimenziju ukupnog financijskog “bogatstva” građana.

Vrijednost raznih oblika financijske imovine građana potkraj ožujka je premašivala njihove financijske obveze za 357,3 milijarde kuna, što je u odnosu na stanje godinu dana prije oko pet posto ili 17 milijardi više.

Najnovija statistika financijskih računa koju kvartalno objavljuje središnja banka pokazuje, dakle, nastavak rasta neto financijske imovine na godišnjoj razini. Ipak, u tromjesečnim usporedbama naziru se prvi tragovi šoka izazvanog koronavirusom.

U prvom kvartalu u odnosu na zadnji lanjski ukupna financijska imovina kućanstava pala je za četiri milijarde kuna (na 502,7), a istodobno su im obveze, koje se najvećim dijelom odnose na kredite, porasle za dvije milijarde (na 145,3 mlrd).

Pozitivna razlika imovine i obveza tako im je tijekom prva tri mjeseca pala za više od šest i pol milijardi, a toliki kvartalni pad nije zabilježen jako dugo.

Nabujala štednja

Pad bi bio i duplo veći da vrijednost depozita u bankama nije porasla samo na godišnjoj, već i na kvartalnoj razini. Naime, imovina građana u valuti i depozitima od kraja 2019. povećana je za 6,5 milijardi, na gotovo 258 milijardi ili više od polovice njihove ukupne financijske imovine. U godinu dana time, pak, depoziti su nabujali za 18 milijardi kuna.

S druge strane, prvi je kvartal sektoru kućanstava “izbrisao” 6,8 milijardi kuna vrijednosti u vlasničkom kapitalu. Sa 103 milijarde kuna krajem prošle godine imovina u dionicama i poslovnim udjelima tvrtki raznih pravnih oblika pala mu je na nešto više od 96 milijardi, što i u međugodišnjim usporedbama predstavlja pad, i to za oko 1,4 milijarde kuna.

Pored toga, vrijednost štednje u mirovinskim fondovima i policama osiguranja krajem ožujka je u odnosu na početak godine okopnila za gotovo četiri milijarde (sa 136 na 132 milijarde).

Taj iznos uglavnom je posljedica ožujskog pada neto imovine mirovinskih fondova (u II. stupu tog je mjeseca pala sa 112,4 na 108,6 mlrd.) jer zbog utjecaja pandemijskog šoka na cijene obveznica i dionica.

Zahvaljujući stalnim priljevima doprinosa u mirovinske fondove vrijednost imovine kućanstava u mirovinskoj štednji i drugim osiguranjima u međugodišnjim usporedbama ipak je porasla, i to za osam milijardi kuna.

Inače, prema neto financijskoj imovini po stanovniku, Hrvatska se u posljednjim globalnim istraživanjima Allianza (za 2018.) svrstavala među 35 zemalja s “najbogatijim” kućanstvima.

Ona je u nas iznosila 10.560 eura po stanovniku. Naravno, pitanje distribucije i (ne)raspoloživosti pojedinih klasa financijske imovine, posve je druga priča. Isto vrijedi i za priču o realnoj imovini, u vlasništvu nekretnina, po čemu Hrvatska, uz još nekoliko slabije razvijenih zemalja, prednjači u EU.

Sektor poduzeća ‘po starome’

Kad je posrijedi sektor poduzeća (tzv. nefinancijskih društava), odnos financijske imovine i obveza uobičajeno preteže na stranu obveza, a negativna razlika na kraju prvog tromjesečja od 436 milijardi kuna je gotovo nepromijenjena u odnosu na kraj prošle godine.