Pljušte opet obećanja o boljem životu nakon 11. rujna 2016. Počela je politička utakmica za pozicije u Saboru, ali i za ministarstva i Vladu te u drugom krugu i fotelje poduzeća iz državnog portfelja.
Čemu se u novom odmjeravanju snaga može nadati poljoprivredno-prehrambeni sektor? Dva bivša ministra, podsjetimo, imala su grandiozne planove. Božidar Pankretić najavljivao je povratak 100 tisuća osoba u ruralna područja, a Tihomir Jakovina da će u funkciju staviti novih milijun hektara zemljišta uz 50 tisuća novozaposlenih. Ništa nije realizirano.

Tri velika politička bloka: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Most i Narodna koalicija, u kojoj je Hrvatska seljačka stranka kreirala agrarni program, objavili su svoje planove vezane uz agrar u idućem mandatu.

Sve tri adrese složne su u nekoliko točaka, pa tako namjeravaju mijenjati zakone o poljoprivrednom zemljištu i komasaciji, provesti reviziju programa ruralnog razvoja i pokrenuti investicije u navodnjavanju. HDZ i Most najavljuju i zakon o (ne)poštenoj trgovačkoj praksi, a Narodna koalicija i Most suglasni su pak da treba mijenjati i zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK). Za razliku od Mosta i HDZ-a koji ne iznose stav, ‘narodnjaci’ se zalažu da limit kod potpora iz ruralnog programa bude 500 tisuća eura, uz iznimku zadruga i proizvođačkih organizacija kojima ljestvicu dižu na 2,5 milijuna eura.
I dok Most tek konstatira da zakon o HPK treba usuglasiti s dobrim praksama u EU, u Narodnoj koaliciji u HPK bi integrirali Savjetodavnu službu, Poljoprivrednu agenciju i Hrvatski centar za poljoprivredu i selo. Obvezno članstvo u HPK po ‘narodnjacima’ imala bi komercijalna obiteljska gospodarstva, a trgovačka društva šalju u Hrvatsku gospodarsku komoru.
Narodna koalicija i HDZ u fokus stavljaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), Most ne tipuje ni za koga, ali ističe da već radi na strategijama za poljoprivredno-prehrambenu te drvnu industriju. Kako je izradu ta oba dokumenta započeo Romić nedugo prije nego je Vlada izgubila mandat iz tih sektora, čuju se kritike da se time zapravo ‘ispod radara’ pokušavaju progurati neka pogodovanja. 

HDZ misli osnovati Agrobanku s povoljnim paketima kreditnih mjera posebno usmjerenim na OPG te male i srednje poduzetnike. Narodna koalicija pak rješenje vidi u posebnom sektoru pri HBOR-u, ali najavljuje osnivanje Fonda za spas OPG-a koji bi bio servisiran iz državnog proračuna. Za razliku od HDZ-a, gdje govore načelno o mjeri reprograma dugova poljoprivrednicima, HSS je za Milanovićevu koaliciju razradio model za dugove nastale do lipnja 2013. U cijelosti svima otpisuju iznose do 50 tisuća kuna, do 100 tisuća kuna otpis je 90 posto, uz uvjet da svi nastavljaju djelatnost.

OPG-ovi dužni iznad 100 tisuća kuna dobit će skrbnika iz redova agencija pri ministarstvu i program za održivo poslovanje. Uspije li projekt nakon pet godina država vlasniku vraća imovinu i otpisuje dug. Ako vlasnik prekine projekt država OPG daje u zakup na 10-25 godina i preuzima sve dugove. Kod PDV-a ove dvije opcije suglasne su da ga treba rezati, dok Most taj problem ne spominje.

HDZ samouvjereno najavljuje da će do kraja mandata u funkciju staviti više od 426 tisuća zakorovljenih državnih hektara i 50.000 OPG-a modernizirati. Narodna koalicija pak ističe kako je krajnje vrijeme da se dokine dosadašnji “Tahi model” u RH te da pojedino gospodarstvo unutar jedne županije može maksimalno kupiti ili uzeti u zakup po 100 hektara državnog zemljišta.
Zastupajući Milanovićevu koaliciju HSS se zalaže da kod izravnih potpora limit bude 150 tisuća eura po gospodarstvu. Uvodi kategoriju starosne mirovine, poljoprivrednici s napunjenih 65 godina života stekli bi pravo na mjesečnu mirovinu od 1500 kuna.

Ministar poljoprivrede u razdoblju Domovinskog rata Ivan Majdak smatra da bi budući ministar među prvim potezima trebao analizirati negativnu uvoznu listu hrane i odmah potaknuti proizvodnju nedostajućeg asortimana. Uvjeren je da se u razdoblju od pet godina uvoz može srezati za 50 posto, ali i izvoz povećati za toliko. Drugi potez, ističe, mora biti zakonski okvir kojim će se konačno urediti odnosi na tržištu.

“Taj potez je nužan ma kako nekima izgledao bolan jer, veliki broj tvrtki iz prehrambene industrije već uvelike nagriza vlastitu supstancu”, upozorava i dodaje kako model Agrobanke ipak nije realan za sadašnje okruženje. “Rješenje treba tražiti kroz odjel unutar HBOR-a ili banke kojoj je država vlasnik”, savjet je Majdaka koji ističe kako država, odnosno Vlada u rukama drži mjere kojima određuje cijenu kapitala. Predsjednik Udruge poljoprivredno-prehrambene industrije pri HUP-u Goran Pajnić ocjenjuje da strategija razvoja i održivosti nacionalnog agrara mora počivati na tri stupa. Prvi su investicije, stoga mjere ruralnog razvoja treba prilagoditi strukturi proizvođača u što kraćem roku uz subvencije kamata i reprograme da se spriječi daljnje propadanje proizvođača.

Održivost proizvodnje uz povećanje konkurentnosti kroz mjere porezne politike (ostavljanje dijela PDV-a proizvođačima u ugroženim sektorima), uvođenje mjera dobrobiti životinja te kontrola genetike uz povećanje broja junica projekt je oživljavanja ruralnog prostora s obzirom na značaj stočarstva. Treći je zaštita domaće proizvodnje, primjerice brendiranjem Hrvatske kao destinacije ‘non gmo’ proizvoda.
Nova ekipa u Ministarstvu poljoprivrede, kaže Pajnić, mora što prije izmijeniti zakone o nasljeđivanju i komasaciji.

“To su strateški državni projekti koji mogu pokrenuti ne samo poljoprivredu već i ostale grane ekonomije kao svojevrstan new deal”, ističe i navodi da su važni projekti navodnjavanje, pojačana kontrola kvalitete roba iz uvoza, posebice vina, mlijeka, mesa te liberalizacija tržišta znanja, odnosno stavljanje savjetodavne službe na tržište.

Narodna koalicija

• pri HBOR-u sektor HBOR-OPG
• fond za spas OPG-ova
• starosna poljoprivredna mirovina
• izravne potpore ograničiti 
do 150.000 eura
• međustope PDV-a za hranu 
i repromaterijal     

HDZ

• agrobanka
• reprogram dugova
• niže stope PDV-a za dobra i usluge
• stavljanje u funkciju 426.016 ha državnog zemljišta
• 50.000 modernih poljoprivrednih gospodarstava