Kranjsku kobasicu hrvatske tvrtke iz mesne industrije moći će pod tim imenom proizvoditi još 15 godina nakon što 2. prosinca Odbor za politike kvalitete Europske komisije donese konačnu odluku o zahtjevu Slovenije za zaštitu zemljopisnog podrijetla proizvoda “Kranjska klobasa”, objavili su u srijedu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), ističući kako je upravo zaslugom HGK izboreno pravo hrvatskim proizvođačima da ime Kranjska kobasica koriste sljedećih 15 godina, što je, ističu, ujedno najdulje prijelazno razdoblje koje je od EK moguće dobiti.

Osnova po kojoj se nacrtom Uredbe EK Republici Hrvatskoj omogućuje korištenje naziva Kranjska kobasica jesu argumenti HGK podneseni kroz postupak prigovora kojima je neoborivo dokazano da je naziv Kranjska kobasica u Hrvatskoj korišten godinama, odnosno najmanje 25 godina prije 2010., kad su Slovenci podnijeli EK zahtjev za registraciju zaštićenog imena.

“U Hrvatskoj se Kranjske kobasice proizvode još od početka 20. stoljeća. Nacrtom Uredbe predložena registracija imena Kranjske klobase zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla omogućit će hrvatskim proizvođačima Kranjske kobasice nesmetanu proizvodnju i prodaju daljnjih 15 godina, prilagodbu novim tržišnim uvjetima i informiranje potrošača o nastalim promjenama”, kaže Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Navodi da se vrijednost godišnje proizvodnje Kranjske kobasice u Hrvatskoj  procjenjuje na 80 milijuna kuna.

Slovenija je od početka inzistirala kod EK da Hrvatskoj zabrani korištenje naziva Kranjska kobasica, dok je u paralelnom postupku dala suglasnost Austriji i Njemačkoj neka trajno koriste postojeće nazive “Kreiner”, “Kasekrainer”, “Schweinskreiner” i dr.