Gospodarska 2023. počela je obračunom Vlade s trgovcima zbog rasta cijena dok smo surfajući na globalno najvećem inflatornom valu u protekla četiri desetljeća u hrvatski financijski krvotok uvodili euro umjesto kune.

Počevši uz burnu raspravu o zaokruživanju iznosa na računima u novoj valuti, pri čemu je frizerka Sabina Samardžija kažnjena s 3300 eura zato što je cijene svojih usluga podigla za 9 do 36 eurocenti, godina je završila također uz burnu raspravu.

Ovaj put o ‘aferi Mreža’ radi koje je smijenjen ministar gospodarstva Davor Filipović nakon što je njegov savjetnik Jurica Lovrinčević osumnjičen za trgovanje utjecajem i izvlačenje novca iz budžeta za promidžbu. Sud je frizerku u međuvremenu oslobodio krivnje, a USKOK je protiv ministrova savjetnika podigao optužnicu.

Učinak slučaja frizerka

Oslobađajuća presuda Sabini Samaržiji i propast žalbe Državnog inspektorata potkraj ljeta 2024. godine došli su kao svojevrsni melem na ranu s kojom su brojni poduzetnici zakoračili u 2023. godinu. Prema propisima donesenim kako bi se potrošače zaštitilo od rasta cijena zbog uvođenja eura, poduzetnici nisu smjeli preračunavajući svoje cijene zaokruživati cijenu u eurima na više od strogo zadanog pravila.

Frizerka je cijenu bojanja kose zaokružila na 20 eura umjesto da je zadrži na precizno prema tečaju preračunatih 19,91 euro, a cijenu šišanja je zaokružila na 7 eura umjesto da ju je zadržala na precizno preračunatih 6,64 eura. Državni inspektorat ju je kaznio što je brojnim drugim poduzetnicima utjeralo strah u kosti. No sud se u konačnici nije složio s Državnim inspektoratom i presudio da Samardžija nije učinila nikakav prekršaj jer su njezini potrošači o cijenama bili informirani i mogli su izabrati uslugu kod nekog drugog.

Iako su službena izvješća HNB-a zasnovana na prosjecima pokazala da je uvođenje eura imalo blag učinak na cijene, odnosno da su one zbog promjene valute narasle za 0,4 postotna boda, a prema Eurostatu čak i manje, za 0,2 postotna boda građanima i poduzetnicima ostao je značajno gorči okus poskupljenja. Objašnjenje se može naći u tome što su zbog uvođenja eura značajno više rasle cijene proizvoda koje ljudi svakodnevno kupuju nego onih koji se kupuju vrlo rijetko, ali i u tome da je Hrvatska mijenjala valutu u jeku rekordne inflacije pa se rast cijena pripisuje drugim razlozima, poput rasta svih relevantnih troškova.

Uvođenje eura, valute u kojoj su prva financijska izvješća satkana upravo za 2023., svelo je hrvatsko gospodarstvo na manje brojeve, budući da je prema fiksnom tečaju konverzije 7,534 kuna 1 euro.

Prema Top 505 kompanija na listi Dun&Bradstreeta prema visini prihoda u nekonsolidiranim izvješćima u zadnjoj je godini kune (2022.) bilo 112 milijardera, dok ih je 2023. u eurima svega osam. ‘Polumilijardera’, odnosno kompanija čiji je prihod veći od pola milijarde eura, ali milijardu još nisu dohvatili, na listi je 15. U tom klubu milijardera i polumilijardera najvećih među velikima, kojih je ukupno 23, rast prihoda imalo je njih 17, dok su prihodi pali u šest tvrtki.

Pogledamo li listu sa začelja prema vrhu 135 kompanija ostvarilo je prihode manje od 50 milijuna eura, 197 tvrtki po prihodu se nalaze u rasponu od 50 do 100 milijuna eura, a troznamenkasti iznos prihoda veći od stotinu milijuna, ali manji od pola milijarde ostvarilo je 150 tvrtki.

Svih 505 kompanija zajedno ostvarile su 77,9 milijardi eura prihoda, 6,71 posto više nego lani kada im je prihod dosegao 73 milijarde eura. No, da im je godina unatoč tome što su je preživjeli pa u njoj i rasli i investirali bila teška, govori podatak prema kojem je pad prihoda u 2023. imalo 113 kompanija, dvostruko više nego 2022., kad je prihod bio manji nego godinu ranije za 55 poduzeća.

Pale granice poslovanja

Godinu uvođenja eura i ulaska hrvatskih kompanija zajedno s državom u Schengenski prostor, što je i njima dodatno otvorilo granice za poslovanje, ukinulo im računanje tečajnih razlika, ali onemogućilo izvoznicima da na razlici u tečaju zarade, obilježio je ulazak rusko-ukrajinskog rata u svoju drugu godinu na zimu, nakon čega je proljeće donijelo vijesti o padu industrije u Europskoj uniji koji je predvodila Njemačka. Jesen je pak, u listopadu, nakon uspješne lokalne turističke sezone, donijela početak oružanih sukoba na Bliskom istoku Hamasovim napadom na Izrael.

Europska je unija cijelu godinu plesala na rubu recesije posrćući i preko njega, što se nazivalo ‘tehničkom recesijom’, kamate su rasle, investitori na burzama roba i tržištima energije pamtili su i bolje dane od 2023. u kojoj je u svibnju nakon duge četiri godine ukinuta pandemija i sva ograničenja gospodarstvima povezana s njome. No ona je na izdisaju ostavila i dalje poremećene lance nabave i opskrbe, raštimanu ponudu i potražnju, promjene potrošačkih navika, energetsku krizu i bujajuće gospodarske nesuglasice s Kinom.

Stabilna točka u cijeloj EU, pa i Hrvatskoj, ostala je visoka razina zaposlenosti, što bi se smatralo pozitivnim da nije rezultat između ostalog i kroničnog nedostatka radne snage. Hrvatska je zahvaljujući dodatnim koracima u euro integracijama postala atraktivnija stranim radnicima koji su počeli u sve većim brojevima popunjavali domaći manjak.

Prvi su put u Hrvatskoj izdane narodne obveznice na početku godine i trezorski zapisi na njezinom kraju, čime je država dala priliku građanima da kupnjom duga postanu njezini vjerovnici. Zbog rasta kamatnih stopa u eurozoni povećao se i trošak zaduživanja poduzeća, no dug u eurima je zahvaljujući ulasku u eurozonu postao dug u domaćoj valuti. Svejedno, kreditiranje pouzeća je usporeno dok je kreditiranje stanovništva poraslo.

Hrvatska narodna banka u svojem je izvješću za 2023. godinu naglasila da su kamate za zaduživanje hrvatskih poduzeća u euru niže nego što bi bile da je Hrvatska zadržala kunu. Tijekom 2023. Hrvatska je prvi put u povijesti zabilježila niže kamatne stope od Njemačke, uz napomenu da se usporedba događa u godini koja je za njemačko gospodarstvo bila izrazito teška.

U Hrvatskoj je ograničen i rad nedjeljom na 16 nedjelja u godini koji je uz manje glasnu pobunu nego inače primijenjen u praksi od srpnja 2023., a u rujnu je uz cijene osnovnih energenata ograničen rast cijena za 30 osnovnih proizvoda u maloprodaji kako bi se suzbila inflacija. Ostale su ograničene do kraja rujna 2024.

Prema izračunu Raiffeisen banke, tijekom 2023. prosječna neto plaća realno je narasla 4,6 posto, rast hrvatskog BDP-a je usporio na 3,1 posto, tim je rezultatom bio pet puta veći od Europske unije i europodručja, ali inflacija je također bila viša i dosegla 8,4 posto što je ipak manje od gotovo 11 posto iz prethodne godine.

Do kraja 2023. inflacija je usporila na nešto više od 5 posto, a iz Hrvatske narodne banke izvijestili su kako je rast usporen ponajviše u cijenama hrane jer su se na njih prelile niže cijene energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina sa svjetskog tržišta. Rasli su turizam, javne investicije i potrošnja snažno financirani novcem iz EU fondova što je pokrenulo i danas još pokreće građevinsku industriju. Na tamnijoj strani gospodarskog rasta nalazi se, kako su istaknuli u HNB-u, zamjetno smanjen izvoz robe, usporavanje rasta domaće potražnje i pad izvoza usluga.

Ostvareni ukupni rast, gospodarstvo prema HNB-u ponajviše duguje rastu uslužnog sektora, trgovini, turizmu, informacijama i komunikacijama te javnim uslugama i građevini, dok je poljoprivredna proizvodnja gotovo stagnirala, a prerađivačka industrija radila uz smanjenu aktivnost.

Na vrhu liste Top 505 kompanija ostala je Ina s 3,9 milijardi eura prihoda, no za razliku od posljednje dvije godine kada su kompaniji na krilima energetske krize prihodi rasli za 57 posto, lanjski (2023.) su u odnosu na 2022. manji za 17 posto, a izvoz je pao 21 posto.

Za ulazak 37,8 milijuna

Koliko se hrvatski biznis, sada izražen u eurima, perceptivno smanjio, odlično ilustriraju upravo prihodi Ine koji su u eurima za 2022. iznosili 4,6 milijardi eura, a u kunama 35 milijardi kuna. Razmišljajući o rastu ‘u kunama’, samo smo se pitali može li i kada Ina doseći prihod od 50 milijardi, a u eurima je riječ o pitanju može li doseći pet milijardi, pa nam je biznis perceptivno u zajedničkoj europskoj valuti ‘deset puta manji’ nego je bio u kuna. Za ulazak na listu bilo je potrebno najmanje 37,8 milijuna eura prihoda koliko ima posljednje, 505. poduzeće – austrijski Strabag AG.

Ina je ostvarila oko 250 milijuna eura dobiti, a za razliku od 2022. lani nije platila dodatni porez na dobit. Takvim je rezultatom obilježila 60. godinu svojeg poslovanja u kojoj je upravljačke uzde kao predsjednica Uprave preuzela Zsuzsanna Ortutay, menadžerica s financijskim poslovnim porijeklom i međunarodnim obrazovanjem, dokazujući nepisano pravilo da se u teškim vremenima velike korporacije povjeravaju ženama.

Ina je, naime, osim nepredvidljivim tržištem bila uzdrmana i aferom na izmaku 2022. kada je otkriveno da je svoj plin prodavala po 19,5 eura po megavat satu posrednicima koji su ga potom preprodavali po cijeni koja je prelazila i 300 eura po megavat satu. Uskok je pred jesen 2024. objavio podizanje optužnice protiv sedmero počinitelja za koje vjeruju da ih je predvodio Damir Škugor bivši direktor Sektora trgovine prirodnim plinom u Ini, tvrdeći da je Ina oštećena za 16,0 milijuna eura.

Rezultati cijelog energetskog sektora lani su se pak preokrenuli iz velikih pluseva u primjetne minuse zahvaljujući padu cijena plina i nafte u odnosu na godinu ranije. Stanje na tržištu najviše je pogodilo trgovce, tvrtke MVM CE Energy Croatia koja je s lanjskog visokog četvrtog mjesta na ovogodišnjoj listi pala na 19. mjesto, pretrpjevši pad prihoda od 65 posto, što ju je koštalo i statusa milijardera u eurima budući da je prihod pao s 1, 7 milijardi eura na 608 milijuna.

Veći pad prihoda imala je samo Delta Oil International, čak 77 posto, sa 199 na 46 milijuna eura. Prvih deset na listi nije napustila hrvatska podružnica švicarske trading kompanije MET Croatia Energy Trade, ali je sa lanjskog trećeg pala na šesto mjesto zadržavši pad prihoda na hrvatskom tržištu na samo 3 posto, dok je pad izvoza iznosio 30 posto.

Prvo plinarsko društvo (PPD) Pave Vujnovca je zahvaljujući padu prihoda od 20 posto, na 3,5 milijardi eura, svoju lanjsku drugu poziciju na listi moralo prepustiti Hrvatskoj elektroprivredi kojoj su prihodi rasli 48 posto, na 3,66 milijardi eura. HEP-u je u smanjivanju godišnjeg gubitka sa 697 milijuna eura u 2022. na 33 milijuna eura lani pomogla financijska injekcija iz državnog proračuna teška 840 milijuna eura koju je HEP dobio jer se na leđa kompanije u državnom vlasništvu ranije prevalio sav teret pomoći gospodarstvu i građanima u brođenju kroz dramatičan rast cijena energenata. Dok se osvrćemo na godinu subvencija i pomoći, u aktualnoj 2024. izvjestan je rast cijena energenata za građane i gospodarstvo, uz povlačenje države iz subvencioniranja.

Konzum se s lanjskog petog mjesta zahvaljujući rastu prihoda od 18 posto uspeo na četvrtu poziciju i među prvih deset kompanija na listi drugo je poduzeće u domaćem privatnom vlasništvu nakon što je Pavo Vujnovac preuzeo gotovo kompletno vlasništvo u Konzumovu vlasniku Fortenovi. Osim Konzuma i također Vujnovčeva Prvog plinarskog društva, sva ostala poduzeća među deset najvećih su ili u pretežnom stranom ili u domaćem, ali državnom vlasništvu.

Obuhvatimo li prvih 20 na listi, među poduzeća u domaćem privatnom vlasništvu svrstavaju se trgovci Plodine Mole Ćurkovića, i Tommy Tomislava Mamića te distributer Orbico Branka Roglića, a spustimo li se još deset poduzeća niže još su samo dva – Vindija u vlasništvu dviju kćeri i sina pokojnoga Dragutina Drka, te Pevex.

Tijekom gotovo cijele godine, brojna koplja – što u javnosti, što iza zatvorenih vrata – lomila su se oko trgovačkih marži i cijena pojedinih proizvoda. Cijeli je trgovački sektor prema podacima Fine u 2023. ostvario 2,1 milijardu eura dobiti iz 51,6 milijardi eura prihoda. Lanjska dobit trgovačkog sektora veća je u odnosu onu iz 2022. za 16, 7 posto, pa se može zaključiti da je visoka inflacija imala blagotvoran učinak na poslovanje sektora.

Na listi Top 505 kompanija među prvih deset plasirali su se Lidl Hrvatska s rastom prihoda od 11 posto i Spar Hrvatska kojem je prihod rastao 20 posto. Za razliku od igrača u energetskom sektoru, trgovcima su prihodi mahom rasli – maloprodajnom lancu Studenac rekordnih 59 posto zahvaljujući agresivnom širenju akvizicijama koje namjeravaju i nastaviti, sukladno planu poljske investicijske grupacije Enterprise Investors iz koje su najavili i izlazak Studenca na burzu.

Hrvatski Telekom na ovogodišnjoj je listi ispao iz družine prve desetorice i zaustavio se na 12. mjestu uz jednoznamenkasti rast prihoda od 6%, na 883,2 milijuna eura, a osvrćući se na cjelogodišnje poslovanje u svojem su izvješću pribjegli riječima ‘zahtjevno okruženje’ i turbulentna gospodarska, društvena i geopolitička sfera. Prihod im je ipak, istaknuli su, više nego nadomjestio troškove uzrokovane inflacijom.

Profitirali veletrgovci lijekovima

Nakon niza godina u kojima na domaćem tržištu vladao proces liberalizacije tržišta telekomunikacijskih usluga, kako u mobilnoj tako i u fiksnoj telefoniji, komunikacijski biznis sveo se na tri igrača. A1 Hrvatska je lani također izgubio svoju poziciju na listi, ali se spustio s 21. na 22. mjesto, uz 12 posto rasta prihoda. Prihod A1 telekoma rastao je dvostruko više u usporedbi s HT-om i dosegao 531,7 milijuna eura. Najmanjem su igraču, Telemachu prihodi najviše rasli, za 24 posto na 278,5 milijuna eura pa se razliku od svojih konkurenata umjesto pada uzdigao s 59. na 52. mjesto.

Farmaceutsku proizvođačku industriju na vrhu liste tradicionalno predstavlja Pliva koja se ove godine s rastom prihoda od 11 posto koji su dosegli 730,1 milijun eura plasirala na 15. mjesto liste, dok je Medika koja je uvijek bila iza nje, uz rast prihoda od 20 posto koji su dosegli 730,3 milijuna eura, za jedno mjesto bolje plasirana od Plive. Veletrgovcima farmaceutskim proizvodima godina je sudeći prema financijskim rezultatima sektora bila uspješnija nego proizvođačima. Prema pokazateljima Fine, veletrgovcima je objedinjeno prihod lani u odnosu na 2023. rastao 16,4 posto, na 2,95 milijardi eura, a dobit za 33,3 posto, na 116,2 milijuna eura, dok je prihod farmaceutske proizvodnje rastao 10,7 posto, na 1,3 milijarde eura, a dobit je pala za 19,5 posto – na 151,2 milijuna eura.

Predvodnik turističkog sektora koji je lani Hrvatskoj donio ukupno 14 milijardi eura prihoda je tradicionalno Valamar Riviera na 47. mjestu, u specijaliziranim trgovinama DM – Drogerie markt je bolje plasiran od konkurenta mu Müllera, Vindija je bolje plasirana od Dukata, Pevex bolje od Bauhausa, a Philip Morris bolje je plasiran od BAT-ovog TDR-a.

Tijekom 2023. među većim izazovima za hrvatska poduzeća bila je bitka za radnika koja se nastavila i u 2024. godini, a zahvaljujući rastu bruto plaća svi su poslodavci redom isticali povećane troškove rada. Prema podacima HNB-a, prosječna nominalna bruto plaća u 2023. na godišnjoj je razini porasla za 14,4 posto, podjednako snažno u javnom i privatnom sektoru. Rast realnih neto plaća u 2023. bio je 4,2 posto, nakon što su realno smanjene za 3,4 posto 2022. godine.

Studenčeve akvizicije

Najveći hrvatski poduzetnici po prihodu, njih 505, zajedno su u 2023. godini gledano prema broju odrađenih radnih sati zapošljavalo 278.581 radnika, za 2,3 posto ili 6261 posto više nego godinu ranije kada je u istim kompanijama radilo 272.320 ljudi.

Rekorder u povećanju broja zaposlenih, što je posljedica akvizicija drugih trgovina je maloprodajni lanac Studenac kojem je broj zaposlenih narastao sa 3 tisuće na 4,3 tisuće ljudi, što je pratio i rast prihoda po zaposlenom koji je povećan sa 136 tisuća eura na 153 tisuće eura.

Iduća tvrtka po pozitivnoj razlici u broju zaposlenih na hrvatskom tržištu je slovenski Petrol koji je broj zaposlenih povećao s 1,2 tisuće za 800 novih – na oko dvije tisuće. Petrol je prije dvije godine dovršio preuzimanje Croduxa, a posljedice te kupnje sve su očitije i oku običnog promatrača kako se sve više nekadašnjih benzinskih postaja Croduxa iz boja nekadašnje kompanije presvlači u Petrolove prateći obnavljanje koncesija za pojedine lokacije. Petrol je u ukupnom poretku na listi Top 505 poduzeća osmi s 1,18 milijardi eura prihoda u 2023., uz pad od svega 4 posto.

Čak 435 zaposlenika više u 2023. nego u 2022. ima Trgovina Krk, u vlasništvu Čakovečkih mlinova, dok je tvrtka Globalna hrana Georga Gavrilovića, pod kojom u Hrvatskoj posluje američki brend brze hrane McDonald’s, broj zaposlenih povećala za 350 na 1871. U ukupnom poretku liste Top 505 poslovanje McDonald’sa u Hrvatskoj je zauzelo 90. mjesto, uz 35 posto rasta prihoda – na 188 milijuna eura. Plodine su povećavši broj zaposlenih za 328 ljudi stigle do njih ukupno 4295.

Među prvih deset po povećanju broja zaposlenih dalje su se smjestili Kaufland Hrvatska s 275 zaposlenika više, Rimac Technology s 275, Pliva koja je imala 264 zaposlenika više 2023. nego 2022, te HŽ Infrastruktura kojoj je broj zaposlenih narastao za 224, unatoč padu prihoda od 7 posto s 214 na 199 milijuna eura, te dm – Drogerie markt kojem je broj zaposlenih porastao za 215, ali uz rast prihoda.

Na suprotnoj strani ljestvice nalaze se kompanije koje su u 2023. smanjile broj zaposlenika tumačeno prema satima rada, a najveće smanjenje imala je Hrvatska pošta koja je broj zaposlenih smanjila za 426, s 8722 na 8296. Broj zaposlenih smanjili su i u tvrtki Mlin i Pekare, jednoj od članova skupine koja je objavila ponudu za preuzimanje Čakovečkih mlinova, pa su 2023. godinu završili s 260 zaposlenika manje nego godinu ranije, a ukupno 1396, prema satima rada. Smanjivanje broja zaposlenih nastavljeno je u Boxmark Leatheru za 250 ljudi, a Transcom, tvrtka koja se bavi uslugama call centara, teleprodajom, telemarketingom i direktnom prodajom, prošlu je godinu zaključila s 240 zaposlenih manje.

Biznis je 2023. prebrodio možda i uspješnije nego su očekivali, ona je nesumnjivo protekla u predizbornom ozračju kao što ova godina koja polako klizi prema svojem posljednjem kvartalu prolazi u izbornom ozračju noseći među kompanijama šum kako je riječ o godini normalizacije, prvoj nakon dvije u kojoj inflacija neće biti glavni pokretač rasta. Ali nakon predsjedničkih izbora na zimu i lokalnih izbora na proljeće 2025. i gospodarsko ozračje prestat će biti izborno.

Hrvatska narodna banka očekuje da će BDP ove godine rasti nešto brže nego 2023., po stopi od 3,3 posto u odnosu na lanjskih 3,1 posto, no u sljedeće dvije godine bi se, upozoravaju, rast mogao usporiti. Ove godine prema tim projekcijama još rastemo na krilima potrošnje, a potom u naredne dvije godine rast pada ispod 3% BDP-a godišnje. Pada i inflacija, ove godine na 3,8 posto, a u iduće dvije, ne bude li iznenađenja kojih proteklih godina nije manjkalo, na 2,6 u 2025. i 2,1 posto u 2026. godini.

Zahtjevi za Vladu

Okupljeni u Hrvatsku udrugu poslodavaca, lideri domaćih kompanija pred ovogodišnju su jesen od Vlade zatražili porezno rasterećenje za 10 postotnih bodova srednjih i viših plaća i primanja tako da pomaknu prag nakon kojeg se primjenjuje viša stopa poreza. Odnosno, traže da se veći dio prihoda oporezuje donjom, nižom stopom.

Zatražili su i hitnu izmjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi se pravo prvenstva na državnu zemlju osiguralo postojećim koncesionarima među kojima nakon kupnje poljoprivrednih kompanija od Fortenove najveći postaje Podravka. Za male poduzetnike HUP traži povećanje praga za ulazak u PDV na prihod do 70 tisuća eura, umjesto sadašnjih 40 tisuća, a ministar financija Marko Primorac javno je iznio kako bi se prag mogao podići na 50 tisuća eura.