Somelijerski viceprvak Hrvatske Josip Orišković predstavio je ovih dana u Vinskom klubu deset vina Vinarije Dvorac Belaj, od kojih su čak tri bile premijere jer vina tek idućega tjedna stižu na tržište.

Uz dvorac Belaj iz 16. stoljeća koji se smjestio u krajoliku planine Učka nalaze se i povijesni vinogradi koje je 2011. godine obnovila ruska obitelj Belay.

Naime, ruski financijaš Oleg Belay koji je godinama dolazio u Umag odlučio je kupiti dvorac i imanje nakon što je saznao da nose isto ime kao i njihovo obiteljsko prezime te ga je prepustio sinu Žanu Belayu. Vinogradi oko dvorca ubrzo su obnovljeni, a na imanju se danas nalazi vinarija, restoran i prostor za evente i proslave.

“Dvorac Belaj ima dugu povijest, a danas se možemo pohvaliti s 12 hektara vinograda i godišnjom proizvodnjom od 35.000 boca.

U pitanju su vina manjih serija, odležavana, a vinogradi i dvorac su skupa stasali. Iako mnogi ističu da je to ruska priča, sve u vinogradu je hrvatskih ruku djelo”, otkriva Orišković te napominje kako bez tog ulaganja ne bi bilo ni obnovljenih vinograda.

Iako mnogi ističu da je to ruska priča, sve u vinogradu je hrvatskih ruku djelo, kaže sommelier Josip Orišković/PD

Zadržani stari nasadi
Ipak, iako je većinski dio površine vinograda obnovljen, zadržali su dva hektara starih nasada malvazije i četiri hektara chardonnayja. Nasadi su iz 60-ih godina i upravo s tih pozicija dolazi Malvazija selection koja će uskoro biti dostupna.

“Malvazija selection 2019 koja idući tjedan stiže na tržište malvazija je burgundijskog stila, sljubljuje se s hranom, odgojena je na finom talogu, odležala u bačvama slavonskog hrasta od 3000 litara te ima kremoznost.

Zadnja Malvazija Selection bila je iz 2016. godine, rasprodana je, ostalo je svega dvjestotinjak boca koje su u našoj arhivi. U nastanku tog vina nam je kao mladim vinarima pomogao Kozlović, a u nastanku našeg sur lie chardonnayja iz 2014. godine pomogao nam je Ivica Matošević”, kaže Orišković te napominje kako su vinogradi na idealnoj poziciji jer ih štiti Učka te kako na imanju magla nikad nije viđena što uvelike doprinosi kvaliteti sirovine.

Na dva hektara uzgajaju crne sorte dok je sve ostalo pod bijelima. Osim proizvodnje vina, na imanju se 15-ak puta godišnje organiziraju razni događaji, a u ponudi su i vođene degustacije u kojima njeguju individualni pristup gostu.

Orišković ističe kako su najčešći gosti njihovih degustacija Skandinavci i Poljaci. “Najznačajnije ulaganje koje smo imali bilo je u obnovu vinograda jer je svih 12 hektara bilo zapušteno. I dalje smo koncentrirani na vinograde, podrum i vina i u to se stalno ulaže.

U podrumu su kameni podovi i najstariji smo istarski podrum s kamenim podom, a u sklopu imanja je i kušaonica, vinoteka te restoran. Naša glavna izvozna tržišta su regija, točnije Slovenija, BiH i Srbija”, kaže Orišković.

Prepoznati od 17. stoljeća
Danas se Dvorac Belaj slovi kao jedini château u Hrvatskoj što znači da proizvodnja vina dolazi isključivo od grožđa iz povijesnog vinograda oko dvorca, a na samom posjedu obavlja se i prerada te odležavanje vina.

Naime, nakon što su 2011. utemeljili vinariju Dvorac Belaj obitelj Belay je od 2016. godine i proizvodnju u potpunosti vratila u podrume dvorca. Od 2003. Dvorac Belaj upisan je u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Inače, vinogradarska priča o Belaju započinje krajem 17. stoljeća, kada dvorac prelazi u ruke Johanna Weikharda von Auersperga (1615.-1677.), premijera Austrijskog Carstva za vrijeme Habsburgovaca. Upravo je on prepoznao blagodati tla i mikroklime ovog dijela Istre i započeo uzgoj maslina i vinove loze.