Iako je statistika pokazala da je Hrvatska do kraja rujna unatoč kišnom ljetu uspjela ostvariti blagi rast noćenja, srpanj kao dio glavne sezone značajno je podbacio, što će sigurno utjecati na prihode turističkih subjekata u ovoj godini. O tome što se moglo naučiti iz ovogodišnje sezone razgovarali smo s Ratomirom Ivičićem, direktorom Hrvatske turističke zajednice, koji je na toj poziciji formalno od kraja kolovoza, no ured je s pozicije pomoćnika ministra turizma vodio praktički od proljeća kad je smijenjena Meri Matešić. Ivičić za Poslovni dnevnik otkriva zašto naši konkurenti više nemaju srpanjsku rupu, potom detalje novog Strateškog marketing plana turizma (SMP) koji će predstaviti krajem tjedna na Danima hrvatskog turizma, te pojašnjava kriterije u dodjeli novca za udruženo oglašavanje koji su naišli na kritike industrije. 

Što ste naučili iz ove turističke sezone i što će se na temelju rezultata mijenjati u idućoj godini?

"Srpanj je pokazao slabosti hrvatskog turizma, prije svega smještajne strukture – s 35 posto kampova, od toga 50 posto u Istri i Kvarneru, i 22 kišna dana nije se moglo ništa bolje očekivati. Međutim, pokazalo se i da nismo pratili trendove u Europi. Mi i dalje mislimo da je špica sezone srpanj i kolovoz, a kod naših konkurenata javila se nova sezona koja se zove srpanj i koja je nešto niža od kolovoza. Na temelju toga treba marketinški oblikovati i proizvode, ali i cjenovnu politiku. Naime, ponukani time što se događalo izradili smo opsežnu analizu o tome što rade naši najjači konkurenti, Španjolska, Francuska i Italija. Oni imaju drukčiju politiku cijena, odnosno još jednu sezonu koju su uveli za srpanj, i ona se cjenovno nalazi između lipnja i kolovoza. Neovisno o tome kako padaju školski praznici, te zemlje više nemaju značajne probleme sa srpanjskom rupom.

Znači potrebno je sniženje cijena u srpnju?

"Moramo djelovati na dva fronta, dugoročno mijenjati strukturu smještajnih kapaciteta, ali i prilagoditi se tržištu, o čemu smo pripremili poseban materijal pod nazivom ''Izazov stagnacije/degradacije turističkog prometa u razdoblju lipnja i srpnja te obavijestili sustav tz-a i ključne udruge sa zamolbom da ga procesuiraju prema članstvu. Materijal je dostupan i na webu.

Mora da su hotelijeri presretni?

"Mi možemo ići i ciljanim marketinškim strategijama za određena tržišta, no nema smisla trošiti ogroman novac na promociju u srpnju, ako hoteli imaju cijene kao u kolovozu. Cjenovnu politiku naših ponuditelja smještaja možemo promatrati bez da uzmemo u obzir cijene koje istovremeno nude konkurentni, a koje su nerijetko niže od naših. Naime, kupci traže optimalnu vrijednost za novac te odluku o destinaciji za odmor nerijetko donose prvenstveno prema kriteriju cijena.

Rekli smo hotelijerima – proizvod u tom periodu smije koštati onoliko koliko je kupac spreman platiti, a vaša je stvar kako ćete kreirati cijene. Hotelijeri su svjesni toga.

Jesu li turisti umjesto u Hrvatsku otišli kod konkurenata?

"To se dogodilo s nizozemskim tržištem, gdje imamo blagi pad. Nizozemci su kamperi te destinaciju biraju prema cijeni, ali i vremenskim prilikama, koje su kod nas u srpnju uistinu bile loše.

Grčka je u posljednjih pet godina zabilježila 3 loše sezone te su sukladno navedenome drastično korigirali cijene što je naišlo na dobar odaziv kupaca, no pitanje je koliko je njihova cjenovna politika dugoročno održiva ili će u narednim sezonama Grci težiti podizanju cijena što rade i sve druge destinacije koje nakon ''booma'' s niskim cijenama u kasnijoj tržišnoj fazi ipak teže povećanju profitabilnosti kroz više cijene.

Što je s drugim tržištima, Nijemcima, Britancima?

"Na njemačkom tržištu smo zagrebli po površini, s obzirom da godišnje putuje 60 milijuna Nijemaca. Za početak, gotovo dvostruko ćemo povećati izravna ulaganja u marketinške aktivnosti u Njemačkoj, ići ćemo ciljano na velike urbane zone, proširiti aktivnosti na sjever Njemačke, odakle s jednim jakim turoperaturom otvaramo dva čartera tjedno. U tom dijelu Njemačke uopće nismo prisutni. Naše predstavništvo u Frankfurtu ima zadatak obraditi taj dio Njemačke, te ćemo angažirati i jednu jaku globalnu PR agenciju.

U Velikoj Britaniji ima još jako puno prostora za rast, daleko smo od prijeratnih brojki, a kampanju ćemo voditi svjesni da se tamo u međuvremenu rodila i izrasla jedna cijela nova generacija koja koristi druge alate, drukčije percipira poruke i traži drukčiji proizvod nego onaj prije rata. U fokusu su nam još i talijansko, slovensko, austrijsko, francusko, rusko, skandinavsko i nizozemsko tržište. Primjerice, od 22 milijuna Francuza koji putuju godišnje, u Hrvatsku ih dolazi 400 tisuća. Moj je cilj dovesti ih bar milijun u roku od par godina.

Prošlog tjedna susreli ste se s predstavnicima BBC-a s kojima surađujete na online projektu BBC Earth. Što očekujete od suradnje?

"BBC je vrlo zainteresiran za suradnju, i sad smo se uključili u njihov novi web projekt Earth. Više ne radimo opće globalne kampanje, već idemo u fokusiranu kampanju, okrenutu raznim segmentima i nišama i tu ćemo imati jako puno posla. BBC želi biti naš partner za UK, nude nam nove projekte za što mislim da ima prostora. BBC Earth promovira prirodu, a to je jedna od naših jakosti.

Koje su osnovne smjernice SMP-a koji ćete predstaviti ovaj tjedan na Danima turizma?

"SMP smo već počeli provoditi, sve o čemu pričamo dio je Plana. Među ostalim predviđa se jak zaokret prema online oglašavanju koje je u zadnje dvije godine s omjera 80:20 doseglo razinu pola pola, a mi ćemo taj trend nastaviti i dat ćemo prednost online oglašavanju. Moramo imati jake online kampanje kojima se najbrže i najlakše mjeri učinkovitost. Uz to, kampanje ćemo ubuduće voditi na dnevnoj i tjednoj bazi, umjesto jednom godišnje kako se to do sad radilo. Pojačali smo sektor analitike i donosit ćemo dnevne odluke za svako tržište zasebno. Upravo izrađujemo marketinšku strategiju i Program rada HTZ-a za 2015.

U sektoru se žale na kriterije dodjele novca iz udruženog oglašavanja, jer najviše dobivaju oni s najviše noćenja, a zbog podjele po županijama Zagreb dobiva najmanje.

"Jedini jasan kriterij po kojem se dodjeljuje novac, a to je broj noćenja, nije idealan, no to je jedino konkretno u ovome trenutku.''

Kažete da nije idealan. Hoćete ga onda mijenjati?

"Hoćemo ako nađemo bolji model, i o tome smo raspravljali na Turističkom vijeću i 12 od 13 članova je glasalo za ovo, jer je tako već 15 godina. Ne kažem da je dobro zato što postoji već 15 godina, no nitko nije ponudio bolji model. Bila je ideja da napravimo model za velike gradove na kontinentu, Zagreb, Osijek, Varaždin, malo veća mjesta koja ne žive od mora. Vijeće je zadužilo jednog svog člana da ponudi model, ali su konkretna rješenja za sada izostala.''

Pristali dulje raditi

U tijeku je promocija projekta pred i posezone (PPS). Što se očekuje od projekta, kako ide na terenu?

"PPS je i u Strateškom marketing planu jedan od tri ključna projekta u idućih šest-sedam godina. Trenutno smo u fazi promocije, a u Londonu smo po prvi put izašli na britansko tržište s konkretnim proizvodima. Prve rezultate PPS-a možemo očekivati za dvije do tri godine, i ne postoji bolji način da smanjimo sezonalnost od ovog. Cilj je bio dobiti suradnju između županija, turističkih zajednica, gospodarstva i u tome smo uspjeli, što je najveći uspjeh ovog projekta. Udružili su snage, jedan ima dobro vino, drugi ulje, treći neki drugi proizvod, i sjeli su i dogovorili. Dakako, ima tu još posla, primjerice, moramo uskladiti zračne prijevoznike. Ove godine u PPS je uloženo 4,8 milijuna kuna, približan iznos ide i u iduću godinu.

Zanimljivo je napomenuti kako je HTZ prva nacionalna turistička organizacija koja je iskoristila komunikacijsku poruku 365 u svrhu promicanja cjelogodišnjeg turističkog prometa. Ovih dana, a nakon što je HTZ već predstavio svoj projekt, saznajemo kako i Svjetska turistička organizacija za WTM planira predstavljanje pilot projekta za grad Punta del Este u Urugvaju, pod motivom 365.