Istraživanje pokazalo: Hrvati iz kućanstava najviše bacaju četiri najskuplje namirnice

Autor: Poslovni.hr , 25. listopad 2022. u 09:50
Foto: Nestle

Pojedinačno, to je oko 22 kilograma jestive hrane godišnje po stanovniku.

Iz hrvatskih kućanstava godišnje bacimo više od 86 tona ostataka od hrane koji su mogli biti prenamijenjeni ili pojedeni. Pojedinačno, to je oko 22 kilograma jestive hrane godišnje po stanovniku.

Prema rezultatima statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. godine provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, otpad od hrane iz kućanstava najčešće se baca u miješani komunalni otpad. Slijede odlaganje u komposter te bacanje u biootpad. Dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno. Svakodnevno to čini 22 posto kućanstava, a jednom do dvaput mjesečno 11 posto kućanstva. Što češće kućanstva kupuju hranu, bacaju veće količine hrane.

Dodatno, istraživanje pokazuje kako se po masi u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. To su ujedno i neke od najskupljih namirnica koje se mogu naći u našim košaricama. Ako se izuzme najčešći razlog bacanja, a to je bacanje nejestivog dijela hrane, malo više od polovine kućanstava kao glavni razlog bacanja hrane navodi preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijede istek roka te hrana koja je uništena odnosno nejestiva.

Prema Pregledu podataka o otpadu od hrane, najviše hrane po stanovniku godišnje bacimo u Primorju i Gorskom Kotaru (61 kg) te u Dalmaciji i Istri (57 kg), dok se u ostalim područjima količina bačene hrane po stanovniku kreće između 51 i 53 kilograma. Stanovništvo dviju primorskih regija rjeđe iskorištava ostatke obroka za pripremu novoga te značajno češće baca hranu s istekom roka trajanja čim taj rok istekne..

Potaknuta podacima o otpadu od hrane koji bacamo iz kućanstava, kompanija Nestlé u Hrvatskoj posvetila je treću sezonu kampanje Biraj Zeleno upravo važnosti smanjenja otpada od hrane.

Svi zainteresirani još uvijek se mogu priključiti inicijativi i ostaviti vlastite savjete za smanjenje otpada od hrane u komentarima ispod objava chefa Mate Jankovića, aktivistice za zaštitu okoliša Marine Matijević te influencera Ismaela Hadžića, omiljenog među mlađim generacijama. Mate kao dugogodišnji profesionalni kuhar privlači pažnju široke javnosti i kulinarskih entuzijasta, Marina predstavlja veliku skupinu građana koji odabiru živjeti održivim načinom života, dok je Ismael glas srednjoškolaca i studenata. Zajedno okupljaju više od 122 000 građana, kojima je ova kampanja i namijenjena.

U EU se u 2020. bacilo 57 milijuna tona hrane

Eurostat je objavio podatke prvog službenog istraživanja o bacanju hrane u Europskoj uniji, napravljenog po zajedničkoj metodi u svim državama članicama. Prema istraživanju, u 2020. je u EU bačeno 57 milijuna tona hrane, dok je za Hrvatsku ta brojka 286.379 tisuća tona. EU i države članice su do sada raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane. Istraživanje također pokazuje kako se na europskoj razini 55 posto hrane baci u kućanstvima, 18 posto u fazi prerade, 11 posto u fazi primarne proizvodnje, 9 posto u ugostiteljstvu i 7 posto u prodaji i distribuciji. Ako se pogledaju podaci koliko kilograma se baci po glavi stanovnika, na razini EU to je 127 kg, dok je za Hrvatsku ta brojka 71 kg. Prema istim podacima Hrvatska je druga najbolja po tom kriteriju, odmah iza Slovenije (68kg). Najviše hrane po glavi stanovnika se baci na Cipru (397 kg), Danskoj (221 kg) i Grčkoj (191kg)

Komentirajte prvi

New Report

Close