U posljednje vrijeme sve se više govori o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, a poput mnogih drugih europskih i svjetskih država i Hrvatska se mora pobrinuti za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na siguran način – izoliranjem od okoliša i ljudi. Hrvatski stručnjaci i znanstvenici već su prethodnim analizama utvrdili područje Trgovske gore kao lokaciju za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada, što je potvrđeno uvrštenjem u Program prostornog uređenja RH. Tražeći optimalno rješenje za sigurno skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada na tom području, u suradnji s nadležnim državnim tijelima, predložena je lokacija bivšeg vojno-skladišnog kompleksa na Čerkezovcu u Općini Dvor. Također, u Nacionalnom programu RH usvojenom 2018. godine navodi se da su tijekom provedbe postupka izbora lokacije u tri navrata sudjelovali i eksperti IAEA-e (Međunarodne agencije za atomsku energiju), koji su u sve tri misije pozitivno ocijenili metodološki pristup, višekriterijsko djelovanje i rezultate postupka odabira lokacija.
Štoviše, lokacija bivše vojarne Čerkezovac nije izabrana slučajno, već su toj odluci prethodile detaljne analize postojećih podataka o lokaciji, geološkoj građi tla i drugih dostupnih informacija. Kako je VSK Čerkezovac unutar preferentne lokacije te raspolaže s već postojećim objektima koji su djelomično iskoristivi za uspostavu postrojenja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, predloženo je da se Centar uspostavi na toj lokaciji. Međutim, konačni rezultat povoljnosti lokacije utvrdit će se istraživačkim radovima, provedenim sigurnosnim analizama te procjenom utjecaja na okoliš.
Uzorci jezgre strukturno-piezometarske, tzv. strateške bušotine
Kakve sve uvjete moraju zadovoljiti lokacije za uspostavu ovakve infrastrukture najbolje znaju mag. ing. stroj. Goran Kukmanović, voditelj projekta uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu u osnivanju i mr. sc. Božo Padovan, diplomirani inženjer fizike i stručnjak za provedbu geofizičkih istraživačkih radova. Više o njihovim znanjima i iskustvima sa same lokacije budućeg Centra u Čerkezovcu saznajte u nastavku.
Što je sve presudno za „zeleno svjetlo“?
Da bi neka lokacija uopće „dobila zeleno svjetlo“ za gradnju ovakvog skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada, mora biti pozitivno ocijenjena na nizu zahtjevnih istraživanja koja provode geolozi, hidrogeolozi, geofizičari, geotehničari, bušači, itd.
„Istraživački radovi za dobivanje dozvole su multidisciplinarni radovi, koji su koncipirani na način da svaki stručnjak najprije odvojeno ispituje svoje područje. Geolozi rade površinska istraživanja, izvode inženjersko-geološko kartiranje s površine i daju naznaku što se događa u podzemlju. Geofizičari istražuju teren posebnim geofizičkim metodama i s površine rade mjerenja koja imaju dubinski zahvat od sto, dvjesto, tristo metara. Potom se uključuju i hidrogeolozi koji utvrđuju sve vodene tokove, izvore vode u okolici, povezanost među njima, kvalitetu vode. Nakon tih istraživanja slijedi istražno bušenje, koje prodire do jezgre stijene koja se vadi i potom se u laboratoriju određuju razni parametri kako bi se dobio odgovor o kvaliteti tla i je li ono uopće pogodno za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Ako istraživanja pokažu da su svi parametri u razini međunarodno određenih vrijednosti, onda lokacija može dobiti dozvolu“, objašnjava mr. sc. Božo Padovan, diplomirani inženjer fizike i stručnjak za provedbu geofizičkih istraživačkih radova. Pritom naglašava i to da su ovakva istraživanja dugotrajna, ali nužna da bi se izbjegli svi mogući rizici koje podzemlje nosi.
Sonde za geoelektričnu tomografiju
Najprije se provode fizikalna istraživanja. Ona su poput sistematskog pregleda stijena, a pokazuju o kakvom se tipu stijene radi zahvaljujući električnoj otpornosti, u kakvom je stanju ta stijena i je li saturirana ili zasićena vodom. Tu su i seizmičke metode kojima se utvrđuje brzina širenja elastičnih valova kroz te stijene, iz čega se doznaje je li stijena kompaktna. Naposljetku, podaci dobiveni geofizičkim mjerenjima koriste stručnjacima koji provode geološko kartiranje, istražna bušenja, hidrogeološka ispitivanja. Tek nakon takvih detaljnih pregleda, stručnjaci daju zaključak o stijeni i pogodnosti lokacije za skladištenje radioaktivnog otpada.
Zašto baš Čerkezovac?
Početna istraživanja ukazuju da lokacija Čerkezovac na Trgovskoj gori ima kvalitetniju slabopropusnu stijenu koja predstavlja dobru geološku barijeru za izolaciju skladišta radioaktivnog otpada od okoliša.
Uređaj za geoelektričnu tomografiju
Trenutno se na Čerkezovcu, odnosno Trgovskoj gori provode dodatna istraživanja, koja će u odnosu na prethodne analize na nacionalnoj i lokalnoj razini, biti dodatna potvrda vrste stijene, njenih kvaliteta te mogućih diskontinuiteta koji se u tim prostorima nalaze. Dosad su odrađena istraživanja geoelektričnim sondiranjem i geoelektričnom tomografijom, a očekuju se i istražno bušenje te provođenje geofizičkih istraživanja druge faze, koja obuhvaćaju seizmička istraživanja. Seizmička istraživanja će biti koncentrirana na uže područje lokacije izgradnje Centra, a podrazumijevaju metode seizmičke refrakcije, plitke seizmičke refleksije i georadarska istraživanja kako bi se vrlo detaljno ispitalo pliće podzemlje.
Kad počinje izgradnja Centra na Čerkezovcu?
Voditelj projekta uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu u osnivanju mag. ing. stroj. Goran Kukmanović ističe kako je prethodnim analizama geoloških i ostalih podataka za šire područje Trgovske gore utvrđeno da lokacija zadovoljava preduvjete, što je u konačnici potvrđeno i u Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Konačnu potvrdu dat će upravo istraživanja koja se trenutno provode. „Od iznimne je važnosti da svi provedeni radovi budu pedantni i precizni. Jedna faza geofizičkih radova je napravljena, a sada nas čeka još druga faza. Kada završi druga faza i kada se prikupe svi podaci, oni će biti podloga za izradu studije o utjecaju na okoliš te za projektnu dokumentaciju, kojoj je nužno pridodati rezultate ovakvih sigurnosnih studija. Tek po izradi tih dokumenata moguće je ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu. Naravno, ako studije pokažu da je lokacija pogodna za izgradnju skladišta. Tek tada započet će sama izgradnja“, zaključuje.
