Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u rujnu se spustila na 7 posto. Na 1,7 milijuna aktivnog stanovništva nezaposlenih je bilo 119 tisuća.

No, iza te prosječne stope na razini županija veoma je širok raspon. Prema najnovijim podacima DZS-a, od oko 97 tisuća aktivnog stanovništva u Istarskoj županiji u rujnu nezapolsenih je bilo manje od tri tisuće (2926), čime je stopa nezaposlenosti svedena na samo tri posto.

Više nego upola manju stopu nezaposlenosti od državnog prosjeka ima i Varaždinska županija s 2158 nezaposlenih, što na 70,7 tisuća aktivnog stanovništva znači stopu nezaposlenosti od 3,1 posto.

Nasuprot tome, u šest županija ona je i dalje dvoznamenkasta. U Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj je na 13,3 posto. Dakle, gotovo je duplo veća od prosjeka RH. I većina ostalih županija s nezaposlenošću iznad 10% je iz kontinentalne Hrvatske: u Sisačko-moslavačkoj 12,3%, u Brodsko-posavskoj 12, a u Vukovarsko-srijemskoj 11 posto.

Tu je još Splitsko-dalmatinska s 11,4 posto. U tim županijama i prosječne neto plaće zaposlenih u pravnim osobama uglavnom jače zaostaju za ukupnim hrvatskim prosjekom koji je za rujan bio 7108 kuna.

Više od toga samo su prosječne plaće u Gradu Zagrebu (8469 kuna) i Zagrebačkoj županiji (7183 kune), dok je npr. u Virovitičko-podravskoj iznosila samo 6082 kune, gotovo 15 posto ispod prosjeka RH.

Među županijama s najnižim prosjećnim plaćama su i Vukovarsko-srijemska (6204 kune), Bjelovarsko-bilogorska i Brodsko-posavska (6255 i 6266 kuna) te Požeško-slavonska županija (6331 kuna).

I u pogledu nominalnog godišnjeg rasta prosječnih plaća raspon po županijama je povelik. U pravnim osobma npr. u Brodsko-posavskoj porasle su 3,1%, što je upola manje od stopa zabilježenih u Gradu Zagrebu, Istarskoj, Međimurskoj te Dubrovačko-neretvanskoj županiji.