Isti krediti za EU tržišta i druge države

Autor: Tin Bašić , 19. rujan 2013. u 20:30
Izvoznicima su na raspolaganju i krediti putem HBOR-a/FOTOLIA

Izvoznici od komercijalnih banaka najviše traže kredite koji su namijenjeni financiranju izvoznih ciklusa, poput nabave sirovina.

Hrvatski izvoznici su često proizvođači koji su specijalizirani u proizvodnji specifičnog poluproizvoda te već imaju i dobru suradnju sa svojim inozemnim kupcima i u ponudi imaju kvalitetan proizvod ili uslugu, a najvažnija je naravno pravodobna isporuka ugovorene robe u određenoj količini.

"S razvojem pojedine tvrtke često dolazi do potrebe za proširenjem kapaciteta, gdje uspješno pratimo svoje klijente dugoročnim investicijskim kreditima za financiranje izgradnje ili dogradnje poslovnih objekata, nabavke novih proizvodnih linija, i tako dalje. Potičemo klijente i na korištenje EU fondova gdje je naravno moguće međufinanciranje – od odobrenja projekta i potpisa ugovora do samog plaćanja od strane Agencije, i to kreditom banke ili kreditom iz HBOR-a", kažu u Societe Generale – Splitskoj banci. 

 

38,6milijardi

kuna vrijednost je hrvatskog izvoza u prvih šest mjeseci 2013.

Individualni pristup
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, kompanije koje su svoje proizvode izvozili na to tržište na neki način prestali su biti izvoznici. No, bankama je zapravo svejedno posluje li kompanija u EU ili Sjednjenim Američkim Državama ili Kini jer se takvi klijenti gledaju više manje individualno. "Bitnih razlika između financiranja izvoznika u EU i onih koji posluju izvan iste nema. Svakom pojedinom izvozniku pristupa se individualno, vodeći se time da se specifične potrebe za financiranje izvoznog ciklusa svakog od njih ispune u najvećoj mjeri, neovisno o tome da li se sami posao provodi unutar ili izvan EU", objašnjavaju iz Privredne banke Zagreb. Ističu da izvoznici od njih najviše traže kredite koji su namijenjeni financiranju izvoznih ciklusa (nabava sirovine, proizvodnja, prodaja, naplata….), a takvi zajmovi nude se u suradnji s nekom od europskh razvojnih banaka. PBZ tako u suradnji sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) nudi kredite za financiranje pripreme izvoza (pre-shipment finance), financiranje izvršenog izvoza – do naplate (post-shipment finance), ostala financiranja obrtnog kapitala neophodnog za realizaciju zaključenih izvoznih ugovora, financiranje početnog obrtnog kapitala za specifične projekte ili investicijske programe te domaće ili međunarodne faktoring aranžmane.

Budući da izvoznike smatraju pokretačima gospodarstva, u Hrvatskoj poštankoj banci prije godinu dana ponudili su posebnu kreditnu liniju Kredit s putovnicom."Riječ je o dugoročnom namjenskom kreditu za kupnju osnovnih sredstava namijenjenom trgovačkim društvima koja ostvaruju minimalno 20 posto ino prihoda od prodaje proizvoda ili usluga. Kredit se može ugovoriti na razdoblje do 10 godina uz mogućnost počeka do dvije godine, a kamatna stopa iznosi 4,75 posto", objašnjavaju iz HPB-a. Uz to, izvoznici u toj banci mogu dobiti  kredite za financiranje pripreme i realizacije izvoznih poslova po principu revolvinga na bazi deviznog. "Na raspolaganju im je i model kreditiranja putem HBOR-ovog programa pripreme i naplate izvoznih poslova, kao i mogućnost osiguranja potraživanja putem police osiguranja kod HBOR-a", kažu u HPB-u. Izvoznicima je danas najefikasnija pomoć brzina usluge i mogućnosti smanjenja troškova financiranja, smatraju u Erste banci. "Trenutno najpovoljniji i najtraženiji krediti na tržištu su oni iz HBOR izvoznih linija – kratkoročni i dugoročni u suradnji sa Svjetskom bankom. Osim toga, izvoznicima mogu itekako biti interesantni i povoljni krediti u okviru linija u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) ili Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD)", ističu u Ersteu.

Iz SG Splitke banke kažu da posebice prate proizvođače izvozno orijentirane i u kratkoročnom i dugoročnom financiranju kako iz vlastitih tako i iz vanjskih izvora. "Što se tiče kratkoročnog financiranja u smislu dodatnog obrtnog kapitala za poslovanje, klijenti izvoznici uglavnom koriste kratkoročne kredite za pripremu izvoza ili klasične kratkoročne kredite banke za pripremu proizvodnje/sezone. Takvi krediti se uglavnom odobravaju na razdoblje od jedne godine, revolving su karaktera te se obično obnavljaju jednom godišnje", objašnjavaju u toj banci. Naglašavaju da se likvidnost klijenta može značajno poboljšati i korištenjem izvoznog faktoringa za koji je karakteristično da se realizira na temelju faktura koje klijent isporučuje svom ino-kupcu, dok je osiguranje potraživanja sastavni dio ove usluge. 

Podrška proizvođačima
Poslovna strategija Hypo banke je podržavati proizvodno orijentirane tvrtke i izvoznike, bez obzira kamo izvoze. "Osim financiranja, Hypo banka izvoznicima nudi posebne usluge vezane za trade finance i garancije kao i savjetodavne i druge usluge te sve vrste usluga platnog prometa, a sve to uz pojačanu suradnju sa županijama i jedinicama lokalne uprave i samouprave te Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj", kažu u Hypu.Zagrebačka banka financiranje izvoza nudi samostalno kroz svoje uobičajene programe namjenjene gospodarskim aktivnostima, gdje je izvoznicima na raspolaganju kreditiranje i ranija naplata izvoznih poslova kroz otkup akreditiva, te nudi financiranje u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak u dijelu programa kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova.   

Zaba

Krojeno po potrebi klijenta

"S obzirom da tvrtke u današnje vrijeme posluju u okruženju koje zahtjeva brze prilagodbe, posebno se trudimo, koristeći svoja dugogodišnja iskustva u poslovanju, hrvatskim izvoznicima kreirati "tailor – made" rješenja koja mogu najbolje odgovoriti na njihove trenutačne zahtjeve", zaključuju u Zabi.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Kada čovjek( ili žena), a posebno poslovan čovjek( ili poslovna žena) bilo iz Hrvatske i/ili/ neke druge države pročita ovaj članak, postavi si jednostavno pitanje: zašto onda nema izvoznika? Zašto u većini slučajeva izvoznici svoje robe i usluge naplaćuju avansno( gdje to čine za 3-10% cassa sconta)? Zašto izvoznici ne koriste blagodati bankovnih usluga, a posebno, zašto ne koriste blagodati HBOR-ovih izvozno orijentiranih kreditnih linija?
Naravno, te kreditne blagodati nisu takove kako to na prvi pogled izgleda!!! A pogotovo ne izgleda tako s obzirom na kriterije kreditnih plasmana, ne izgleda tako s obzirom na razumijevanje kreditnih zahtijeva koje pokazuju bankovni službenici, ne izgleda tako s obzirom na vrijeme realizacija i vrijeme obrade kreditnih zahtijeva i tako dalje i tako bliže.
Riječju: nisu krediti izvoznicima tako dostupni kao što se ovdje sugerira! Upravo ophođenje banaka a posebno HBOR-a, učinili su mnogo na nestanku mnogih izvoznika, a posebno su nestajali u vrijeme graditeljskog kreditiranja. Graditeljima stambenih i poslovnih prostora banke, kao i HBOR, bez da su to pompozno objavljivali , davali su kredite kapom i šakom, a izvoznici su bili na repu kreditnih plasmana.
Sada kada su izvoznici doživjeli kolaps i kada su skoro nestali sa gospodarske scene, sada preostaje da samo čitamo bankarske bajke o njima.

New Report

Close