Valter Flego župan je Istarske županije od svibnja 2013., kada je na tom mjestu naslijedio Ivana Jakovčića. Ovaj 42-godišnji inženjer strojarstva u političkoj karijeri obnašao je dužnost gradonačelnika Buzeta, i to od 2001. Pa do dolaska na čelo Županije.

Koliko Istarska županija ulaganjima u infrastrukturu pomaže istarskim gospodarstvenicima?
Razvijena infrastruktura preduvjet je snažnog i konkurentnog gospodarstva. U Istarskoj županiji se zato svake godine ulaže više od milijarde kuna u infrastrukturne projekte cestogradnje, plinofikacije i navodnjavanja. Spomenimo i projekt izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom vrijednog više od 260 milijuna kuna koji se upravo privodi kraju. U Istarskoj županiji imamo razvijenu mrežu poduzetničkih zona, dok Istarska razvoja agencija upravlja poduzetničkim i tehnološkim inkubatorima, a ove godine planiramo putem naših gradova i općina kandidirati projekt izgradnje infrastrukture širokopojasnog interneta na EU fondove.

Ovu godine je planiran nastavak izgradnje istarskog Ipsilona u punom profilu, hoće li se to dogoditi i koje su prednosti izgradnje "ipsilona"? 
Dovršetak izgradnje istarskog Ipsilona jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih ulaganja u Istarskoj županiji. Očekujem skori nastavak izgradnje Ipsilona, točnije već ovog proljeća. Puni profil "Ipsilona" osigurat će nam još veću sigurnost na našoj glavnoj prometnici te veću protočnost prometa, što je posebno važno zbog konkurentnosti našeg turizma jer je Istra pretežito auto destinacija. S druge strane, nastavkom izgradnje angažirat će se lokalna građevinska operativa i otvorit oko 800 novih radnih mjesta.

Hoćete li privesti kraju radove na Županijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun? 
Istarska i Primorsko-goranska su prve županije koje će staviti u funkciju Županijske centre za gospodarenje otpadom čime se stvaraju preduvjeti za sustavno gospodarenje otpadom sukladno načelima održivog razvoja na prihvatljiv način za okoliš. Radovi na dovršetku izgradnje ŽCGO Kaštijun vrijednog više od 35 mil. eura, od koji je 8 milijuna eura uložila Istarska županija putem zajma u Europskoj investicijskoj banci, su u punom tijeku, a paralelno su u izgradnji pretovarne stanice u 6 istarskih gradova, a one u Poreču, Umagu i Labinu su već otvorene. Na istim lokacijama nalazit će se i reciklažna dvorišta gdje će se sakupljati otpad za reciklažu. 

Što je s projektom navodnjavanja poljoprivrednih površina? 
Poljoprivreda je u Istri oduvijek bila jedna od temeljnih gospodarskih djelatnosti, a jedan od glavnih preduvjeta intenzivne poljoprivredne proizvodnje na području Istarske županije je upravo izgradnja sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. Važno je naglasiti da se izgradnjom sustava navodnjavanja, te njegovim korištenjem umanjuju štete u poljoprivredi uslijed velikih suša, koje su proteklih nekoliko godina sve učestalije i veće. Izgradnja sustava navodnjavanja u Valturi privodi se kraju i očekujem na jesen puštanje u rad, dok je u pripremi projekti navodnjavanja na Bašarinki u Poreču.

Kako ste apsorbirali Vladinu poreznu reformu, odnosno smanjenje poreznih prihoda?
Mi podržavamo rasterećenje gospodarstva, međutim držimo kako ima puno efikasnijih mjera putem kojih se to moglo učiniti. Vladinom poreznom reformom proračuni županija, gradova i općina gube značajna sredstva što će, dugoročno gledajući, otežati njihovo poslovanje, kao i realizaciju značajnih projekata. Takvim modelom još se više produbljuje centraliziranost države što u konačnici usporava gospodarski rast. Nedavno provedena studija o "Učincima decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije" to jasno potvrđuje. Naime, studija je pokazala da je postojeći sustav neodrživ jer samo četiri županije u Hrvatskoj posluju s plusom što znači da ga treba hitno mijenjati. Konkretno što se tiče Istarske županije, Vladina porezna reforma predstavlja veliki udar na naš proračun jer njome gubimo 20 milijuna kuna. Međutim, kad je Hrvatska početkom prošle godine ušla u proceduru prekomjernog deficita, anticipirali smo njezine posljedice i proveli niz konkretnih mjera ušteda. Time je Istarska županija u 2014. godini uštedjela 11,5 milijuna kuna. Želim posebno naglasiti kako smo prvo krenuli od sebe racionalizacijom materijalnih rashoda i smanjenjem plaća zaposlenika za 11-15%. Takav potez omogućio nam je "lakše" suočavanje sa smanjenjem poreznih prihoda u 2015. godini.

Da li ste zbog toga morali odustati od nekih projekata?
Činjenica je da će zbog gubitka značajnog djela prihoda Županija u budućem razdoblju morati redefinirati vlastitu ulogu, odnosno usluge koje pruža svojim građanima i način na koji djeluje. No, što se tiče tekuće godine, proračun za 2015. iako djelomično restriktivan, realan je i, ono najvažnije, stabilan te rađen u skladu sa stanjem u okruženju. Takav Proračun, kao i ranije, osigurat će odgovorno poslovanje županijske uprave, brzo i kvalitetno rješavanje zadataka, dostupnost informacija, te otvorenost i transparentnost rada. Dakle, u 2015. nećemo odustati od daljnjeg razvoja Istre, kao ni od realizacije prioritetnih projekata. Još ćemo se snažnije truditi oko vanjskih izvora financiranja te i dalje biti najuspješniji u njihovom privlačenju. Sustavan rad, novi projekti i nove investicije – to je jedina formula za poboljšanje ekonomske situacije u Istri. I mi na tome radimo.

Istarska županija je prvi put pokrenula savjetovanje sa zainteresiranom javnošću s ciljem uključivanja građana u odlučivanje o jednoj strateškoj odluci – energentu za TE Plomin III- kakav je stav županije o toj termoelektrani? Planirate li uključiti građane i u odlučivanje o drugim strateškim odlukama?
Opredjeljenje Istarske županije o izgradnji TE Plomin III jasno je od samoga početka. Prostorni plan Istarske županije definira plin kao energent za TE Plomin III i to je za nas jedino prihvatljivo rješenje. Istarska županija je do sada iskoristila sva zakonski raspoloživa pravna sredstva kako bi se spriječilo korištenje ugljena kao energenta u TE Plomin i time poštovala volja građana, izražena odlukama Skupštine Istarske županije. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću je logičan nastavak svih naših dosadašnjih aktivnosti po pitanju TE Plomin III. Pritom želim napomenuti kako nismo protiv investicija, ali smatramo kako građani trebaju biti uključeni u proces donošenja odluka vezan za projekte koji direktno utječu na njihovo zdravlje i okoliš.

Do kakvih je promjena u istarskom gospodarstvu došlo nakon ulaska RH u EU, pogotovo obzirom da su u neposrednoj blizini vaše županije dvije zemlje članice EU?
Nerealno je očekivati da će se bilo kakve promjene dogoditi preko noći, pa tako i što se tiče ulaska Hrvatske u EU. Članicom smo oko godinu i pol dana i moramo biti svjesni da smo Uniji pristupili u vremenu globalne recesije. Što se same Istre tiče, mi smo od samog početka iskazivali težnju k pripadanju velikoj EU obitelji jer smo u tome vidjeli šansu za dodatnim rastom i razvojem. Sada je sve u našim rukama, našoj inovativnosti, sposobnosti i upornosti. Našim gospodarstvenicima je otvoren put k velikom EU tržištu, koje broji preko 500 milijuna potrošača. To je ujedno naša najveća prilika, ali i izazov. Kako uvijek ističem, premali smo da bi konkurirali kvantitetom, stoga je naš adut kvaliteta. Na tu kartu želimo "igrati" te ponuditi autohtone, visokokvalitetne proizvode poput našeg vina, pršuta, maslinovog ulja…  

U pretpristupnom razdoblju Istarska županija je bila prva po povlačenju sredstava iz europskih fondova, da li ste u tome i dalje jednako uspješni, koliko je novca povučeno u 2014.?
U implementaciji imamo nekoliko višegodišnjih EU projekata kojima ukupna vrijednost u periodu od 2013. do 2015. godine iznosi 9 milijuna eura. Tek se sada očekuju puno izdašnija sredstva kroz europske investicijske fondove putem kojih ćemo moći realizirati kapitalne i infrastrukturne projekte. U pripremi su projekti i  dokumenti za Strukturne fondove i naša su očekivanja velika. 

Govoreći o proračunu Istarske županije za 2015., rekli ste da u ovoj godini očekujete pad stope nezaposlenosti, blagi porast prihoda od turizma te povećanje izvoza. Na čemu se temelji taj optimizam? 
Turistički sektor kontinuirano ulaže u podizanje kvalitete smještaja i popratnih sadržaja te iz sezone u sezonu bilježi rast broja noćenja te prihoda od gostiju, a nastavak pozitivnih trendova očekujemo i u 2015. Značajna sredstva ulažemo i u prerađivačku industriju te mjere pomoći istarskim gospodarstvenicima što će osigurati povećanje izvoza. Što se nezaposlenosti tiče, ona je u Istarskoj županiji dvostruko manja od hrvatskog prosjeka. Tijekom cijele 2014. godine, iz mjeseca u mjesec u Istri je bilježen pad nezaposlenosti u usporedbi s 2013. godinom. Takve trendove očekujemo i ove godine, a prve potvrde imamo već podacima HZZ-a od prošlog mjeseca. 

Kolika je stopa nezaposlenosti u Istri u odnosu na RH i u odnosu na isto razdoblje lani? 
Kao što sam maloprije napomenuo, nezaposlenost je u Istri dvostruko manja od hrvatskog prosjeka. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nezaposlenost u Istri u siječnju 2015. godine manja je za 20,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Koliko je istarskih gradova među najboljima za poslovanje u RH? 
Prema raznim istraživanjima i statistikama, brojni istarski gradovi ocijenjeni su među najboljima za život i poslovanje, što je meni kao županu iznimno drago. Zalažem se za ujednačen razvoj svih dijelova Istre i baš zato decentralizaciju vidim kao ključ uspjeha. Kako ovlasti, tako i financijska sredstva trebaju biti spuštene na niže razine, na razinu najbližu građanima i onu koja je najbolje upoznata s prilikama u svome okruženju. 

Koliko ste sustav stipendiranja studenata prilagodili tržištu rada?
Broj stipendista povećan je za 30%. Također, protekle godine pokrenuli smo projekt "Moj prvi posao" kako bi mladima omogućili stjecanje prvog radnog iskustva, danas neophodnog prilikom traženja posla. Upravo smo nedavno imali novi natječaj za prijam 20 pripravnika na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. 

Svojedobno ste dobili Rektorovu nagradu Sveučilišta u Rijeci kao najbolji student Tehničkog fakulteta; da li se znanost dovoljno koristi u gospodarskom razvitku?
U Istri radimo na što snažnijem povezivanju znanosti i gospodarstva i mogu reći da postoji dobra sinergija. Privatni i javni sektor dobro surađuju s pulskim Sveučilištem Jurja Dobrila, porečkim Institutom za poljoprivredu i turizam te s Visokom tehničko-poslovnom školom – Politehnika. Nadalje, tu je i Istarska razvojna agencija (IDA d.o.o.) u sklopu koje djeluje Centar za istraživanje materijala Istarske županije – METRIS, prvi istraživački centar takvog tipa u Hrvatskoj i Tehnološki inkubator. 

Plin – glavni istarski energent

Kako napreduje projekt plinofikacije Istre?

Projekt plinofikacije Istarske županije koncipiran je na način da područje Istarske županije bude jedinstveno plinsko distribucijsko područje s ciljem da svakom potencijalnom korisniku na tom području omogući korištenje plina pod jednakim uvjetima, bez obzira gdje se kupac nalazio. U 2015. godini nastavljamo s projektom plinofikacije Istre kako bi u što skorijem roku svi građani Istre ali i istarsko gospodarstvo, imali dostupan, ekološki prihvatljiv i jeftin energent.  

Najotvoreniji proračun u Hrvatskoj

Ima li Istarska županija i dalje najtransparentniji proračun u RH, po kojim se kriterijima došlo do te titule? 

Proračun Istarske županije je prema istraživanju Instituta za javne financije najotvoreniji u Hrvatskoj kada se promatraju podaci koji se odnose na županijske uprave. Cjelokupno istraživanje pokazalo je da hrvatske općine, gradovi i županije još uvijek troše previše javnog novca na netransparentan način, što nije praksa kad je u pitanju Istarska županija i istarski gradovi. Provedeno istraživanje potvrda je da Županija i istarski gradovi dobro rade. Županijska uprava će se i u svom budućem djelovanju voditi isključivo visokom razinom pouzdanosti, otvorenosti i transparentnosti, kao i efikasnosti u radu te usmjerenosti na korisnika odnosno građane.