Soju vrijednu 31 milijuna kuna te 17 milijuna kuna “teške” čokolade izvezla je lani Hrvatska u Srbiju. Paralelno, uvezli smo suncokretovo ulje iz Srbije za 15 milijuna kuna, a slijede kruh i peciva, pa i voda. Robna razmjena dviju zemalja iznosi nepunih i skromnih 240 milijuna eura, a brojke su ipak “na strani” naše zemlje – izvezli smo 152 milijuna eura vrijedne poljoprivredno-prehrambene proizvode, a uvoz je bio 88 milijuna.

“Suradnja tvrtki počela je još 1993., kada političari nisu imali sluha. Oko 704 milijuna eura uložila je Hrvatska u Srbiju do 2105., Srbija je jedno od naših najznačajnijih tržišta”, naveo je Ivan Škorić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore. Čulo se to na 2. regionalnoj agrobiznis konferenciji “Preko polja do Europe”, iza čije organizacije stoje hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, zatim srbijansko Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, HGK, Privredna komora Srbije te portal Agrobiz, novi projekt Styria grupe. Konferencija je održana u sklopu 83. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu.

Iskustva su izmijenili najznačajniji predstavnici hrvatskog i srbijanskog agrobiznisa, koji su i lideri u regiji. Hrvatska iskustva, istaknuto je, mogu ubrzati europski put Srbije i pomoći im u “izvlačenju” novca iz pretpristupnih fondova.

“Treba birati karakterističnu proizvodnju koja će konkurirati oznakom kvalitete i izvornosti, čime se postiže diferencijacija, stvara dodana vrijednost i otvara posebna niša za plasman takvih proizvoda”, istaknuo je hrvatski ministar poljoprivrede Davor Romić. “Zemlje naše regije predstavljaju pojedinačno mala tržišta, ali sa sličnim karakteristikama, što nam pruža priliku za plasiranje jedinstvenih proizvoda”, nadovezala se Snežana Bogosavljević Bošković, srbijanska ministrica poljoprivrede. No, dok naš uvoz prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda iznosi 2,5 milijarde eura, i gotovo za milijardu premašuje izvoz, Srbija bilježi suficit od 377 milijuna dolara i lanjski rast od čak 26 posto.

Impozantnim se podacima, pak, može pohvaliti naš Agrokor Koncern, koji “bere” četiri milijarde eura prihoda godišnje. No, nešto im je slabija “karika” upravo poljoprivredni sektor. “Problem su izvori financiranja koji nisu bili tipični za agrar, odnosno s dugačkim rokom otplate i niskom kamatnom stopom”, navela je Ljerka Puljić, članica NO Agrokora. Susretali su se često i s nedostatkom znanja. “Veliki izazov je i pad cijena, EU je izgubila dio izvoznih tržišta i nije našla treće tržište. Ubrzano pregovora i sa Sjevernom i s Južnom Amerikom. Europska unija nije konkurentna. Svi se zavaravamo da ćemo, kad uđemo u EU i postignemo njihove standarde, postati vrh. U stočarstvu je bolja Južna Amerika”, naglasila je Puljić.

Europa teže nalazi nova tržišta, ali naći će ih jer će broj stanovnika rapidno rasti, nadovezao se Milorad Sredanović, potpredsjednik Delta Holdinga za poljoprivredu, Delta Agrara. “Poljoprivreda nije trka na stotinu metara, već maraton. Nužna su ogromna ulaganja, ne može ‘Ja hoću’”, naveo je Sredanović.

Direktorica Styria Hrvatska Andrea Borošić istaknula je kako je ta medijska kuća prva u Hrvatskoj prepoznala važnost poljoprivrede i agrobiznis sektora, što potvrđuju i projekti poput portala Agrobiz te “Zlata vrijedan” – izbor najboljeg OPG-a.