Kontinentalni turizam trebao bi se razvijati istom brzinom kao i onaj na Jadranu, rekao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević na Poslovnom uzletu Grada Koprivnice u organizaciji Poslovnog dnevnika, gdje su se kroz panel i tribinu sudionici bavili temom razvoja turizma na kontinentu i potencijala Koprivnice u turističkoj djelatnosti. Gradonačelnik Mislav Jakšić također je istaknuo da Hrvatska mora iskoristiti prirodne ljepote i ljudske resurse te napraviti snažan zaokret za životni razvoj kontinentalnog turizma. Odličan primjer razvoja Koprivnice u ovoj djelatnosti je Renesansni festival koji se ove godine održava 14. put, a priču je predstavio Renato Labazan, direktor Turističke zajednice Grada Koprivnice i začetnik toga projekta. Riječ je o top destinaciji koja je postala respektabilni turistički proizvod povijesnog tipa i raznolikog sadržaja, također svojevrsni brend gdje svoje mjesto pod suncem nalaze i manji brendovi, proizvođači i OPG-ovi.

“Našu četverodnevnu manifestaciju posjeti i do 50.000 turista. Za turizam je bitna prometna povezanost i vjerujem da kada dobijemo brzu cestu o kojoj se godinama priča, bilježit ćemo bolje rezultate. Problem kod razvoja turizma su i turistički tijekovi koji ovise o okruženju u kojem se destinacija nalazi. Misija ovog festivala je oživljavanje najstarijeg povijesnog dijela Grada i što realnije dočaravanje kasnosrednjovjekovnog života. U organizaciji sudjeluje 1000 sudionika iz 15 europskih država, radimo sve bez marketinga. Manifestacija je financijski održiva jer se financira iz EU projekata te uz pomoć sponzora, ulaznica i najma. Bitan je ovdje i ekološki aspekt pa smo tako prva manifestacija bez plastike u Hrvatskoj, želimo što uvjerljivije prikazati povijest. Imamo puno proizvoda od koprive čime nastojimo ponuditi nešto drugačije, a ljudi to dobro prihvaćaju. Nemamo sunce i more, ali imamo bogati sadržaj. Jedni smo od rijetkih bez koncerata estradnih zvijezda”, istaknuo je u prezentaciji Labazan.

Problem smještaja i brze ceste

Održana je i panel diskusija o značaju kontinentalnog turizma za gospodarski razvoj gradova središnje Hrvatske. Gradonačelnik Koprivnice Jakšić istaknuo je problem smještajnih kapaciteta zbog nedovoljnog broja hotela, no onaj ključni se, kaže, nalazi u prometnoj infrastrukturi.

“Jedan smo od rijetkih krajeva koji nisu povezani s glavnim gradom i brzom cestom. Slično je i sa željezničkim prometom i drugim kolosijekom pruge što bi možda ubrzalo put prema Zagrebu i ostatku Europe, no rokovi se konstantno pomiču i izgradnja traje već godinama. Bez prometne infrastrukture ne možemo očekivati neviđene iskorake kod ulaganja privatnih investitora u našu turističku ponudu, a i isto je i s kapacitetima. No, Koprivnica ipak konstantno bilježi rast broja noćenja, otprilike njih 20.000, što zahvaljujemo Renesansnom festivalu, Ljetu na Zrinskom, biciklističkoj ponudi i ostalim brojnim događanjima. Čekaju nas brojni izazovi, moramo povezivati manifestacije našega grada s okolnim gradovima kako bismo ponudili više”, rekao je Jakšić i dodao kako bi i porezna politika trebala biti drugačije postavljenima prema investitorima. Smatra da u 28 godina nismo iskoristili potencijal turizma, a na Jadranu je, kaže, sve manje hrvatskih proizvoda.

“Osim demografskog problema i sve manjeg broja novorođene djece, problem je i taj što se nismo prilagodili zahtjevima i uvjetima Europske unije u koju smo ušli nespremni, što najbolje vidimo u poreznoj politici i radnim uvjetima. Naše gospodarstvo je u nekonkurentnoj poziciji u odnosu na države u okruženju. Treba nam novi nacionalni politički konsenzus i porezna politika. Mi želimo da ljudi ostanu, da se razvijamo dalje zajedničkim snagama”, istaknuo je Jakšić.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina kaže da kao konkurentna turistička zemlja ne možemo ostvariti daljnji razvoj ako nećemo značajnije razvijati kontinentalni turizam. Na tome, tvrdi, radi cijeli sektor.

Integrirana komunikacija

“Bilježimo na kontinentu ispod deset posto dolazaka u cijeloj kontinentalnoj RH, u što su uračunata noćenja, a to je potrebno mijenjati. Nacionalna strategija Ministarstva prepoznala je kako razvijati kontinentalni turizam kroz izmjenu percepcije i razvoj kontinenta. U novim zakonima pripremamo snažan zaokret”, rekao je Glavina. Smatra dakle da je za razvoj destinacije i turističke ekonomije potrebno promijeniti sustav i način razmišljanja. “Koprivnica nije destinacija, Split i Pula nisu destinacije. Destinacija je nešto puno šire. Idemo u smjeru stvaranja prepoznatih destinacija koje mogu konkurirati na svjetskom tržištu. Osijek je Slavonija, Split je Dalmacija; moramo mijenjati način predstavljanja i ponude jer smo jedinstveni i imamo bogatu prirodnu i kulturnu baštinu; svaki grad, svaka općina ima dodanu vrijednost i uslugu. Osigurali smo i značajna sredstva, mijenjamo koncept, no važno je da destinacije surađuju”, smatra državni tajnik. Problem u Hrvatskoj je to što se ne fokusiramo na domaća tržišta, a uspoređujemo se s velikima, a trebali bismo poraditi na razvoju, promociji i integriranoj komunikaciji, smatra Ana Klarić, direktorica Sektora za turizam u HGK.

“Udio domaćih turista u središnjoj Hrvatskoj je 12 posto. Kod promocije pojedinih destinacija domaći turist i jednodnevna vikend putovanja veliki su potencijal. Susjedne zemlje izvan sezone pune domaći turisti, no godišnji BDP im je po glavi stanovnika puno veći od našeg pa si mogu više priuštiti. Smatram da je među dionicima koje nude manifestacije za daljnji razvoj prije svega važno da se povežu”, navela je Klarić. “U novim tehnološkim mogućnostima nije problem napraviti promociju, no naglasak je na integriranoj marketinškoj komunikaciji, smatra Ante Rončević, pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta Sjever Koprivnica. “TGZ Koprivnica radi odličan posao, to je garancija da ovdje postoji dobra arhiva i promocija baštine kroz četverodnevni festival. Sve mrtve kosti trebale bi se oživjeti pa da se razdijeli na cijelu godinu, a ne samo na četiri dana. Kontinentalni turizam ovdje ima veliki potencijal; Podravina je razvila puno proizvoda koje može ponuditi gostima. Unutrašnja potražnja bit će veliki potraživač kontinentalnog turizma”, kaže Rončević. Dio infrastrukture je i Sveučilište Sjever na kojem imaju i diplomski studij u području turizma i međunarodne trgovine te poslijediplomski koji se bavi EU fondovima kako bi, kaže Rončević, bili sposobniji ‘zagrabiti’ u EU fondove.

“Spremamo i nove proizvode orijentirane ka turizmu. Vidimo potrebu za novim znanjima i paradigmama koje dolaze s novim idejama i vizijama, a toga nedostaje u javnom govoru u zemlji”, smatra 
pročelnik.