Poslovni dnevnik i Večernji list u suradnji sa Sveučilištem u Zadru organizirali su okrugli stol i tribinu 'Budućnost u Hrvatskoj', a u sklopu velike nacionalne akcije Večernji list grupe 'Hrvatska pamet Hrvatskoj' čiji je krajnji cilj zadržati mlade obrazovane ljude u domovini. Manifestaciju u Zadru pozdravnim su govorima otvorili članica Uprave i direktorica Večernjeg lista Andrea Borošić, rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican i gradonačelnik Zadra Branko Dukić. 

"Kao medij svjesni smo da na mladima svijet ostaje i želimo da ostanete ovdje, radite ovdje i da ovdje osnujete svoje obitelji. Mi ćemo učiniti sve kao medij", rekla je Andrea Borošić.

"Pozdravljam zadarski doprinos vašoj akciji za budućnost temeljenu na znanju koju je Zadar počeo još od davnina, Zadar je grad mladih i znanja. Pomažemo vrtićima, uskoro gradimo novu osnovnu školu, aktivirali smo centre izvrsnosti… Trendovi razvoja još se ne vide na plaćama. No, strateški se okrećemo ka zadržavanju i kroz POS-ove stanove, istanove za stručne i deficitarne kadrove, sportski centar Višnjić, centar za mlade… Zadar je godinama predvodnik u korištenju EU sredstava, i Večernji zna da su mladi budućnost, a na nama starima je da pratimo potrebe mladih ljudi, moraju znati da mi želimo hrvatsku pamet u Hrvatskoj", rekao je Dukić. 

O važnosti zadržavanja mladih obrazovanih ljudi u Hrvatskoj diskutirali su panelisti okruglog stola – dožupan Zadarske županije Šime Mršić, rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican, načelnik Sektora za demografski razvoj u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Domagoj Novosel, pročelnik Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra Šime Erlić, zamjenica pročelnice Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Božena Krce Miočić i kreativni direktor agencije Illeconcept Simon Puja.

Prvi val nakon ulazaska u EU
"Gospodarstvo županije kontinuirano raste i zauzima veliku ulogu u ribarstvu, marikulturi, poljoprivredi… Luka Gaženica najznačajniji je projekt, ribarska luka, navodnjavanje, a onda i željeznica, zračna luka", rekao je Mršić.

"Brojke su određen problem i ne možemo pratiti koliko se iseljava, a koliko se vraća. Posljednji podaci o Hrvatima u Irskoj govore da je broj Hrvata tamo u opadanju, a broj Hrvata u Njemačkoj je u porastu. U Irsku se iseljavaju mladi, a u Njemačku cijele obitelji. Prvi veliki val je bio ulaskom u EU zbog školovanja i zapošljavanja, kao i u Estoniji, Poljskoj, no stvoreni su uvjeti za njihov povratak, a mislim da smo i mi stvorili uvjete i da se val iseljavanja zaustavlja", rekao je Novosel.

"Potpore se koriste i imamo niz projekata koje smo ostvarili. Danas imamo visoku stopu zaposlenosti, veću nego ikad u Zadru, ali ostali su problemi kakve imaju svi u Hrvatskoj. Kroz poduzetničke inkubatore potičemo mlade poduzetnike i doprinosimo atmosferi za opstanak mladih ovdje. Povlačenja sredstava iz EU nisu dovoljna da ostanu svi, no ulaganjem baš sredstava iz EU mi ćemo se približiti po razvijenosti drugim zemljama. Više im se neće isplatiti odlaziti, a za dinamičnost posla nam trebaju kvalitetniji poslovi", rekao je Erlić.

"Sveučilište u Zadru je uzelo kulturu rada s dobrim timovima, mi smo maleno i novo sveučilište, ali s dobrim timovima. Imamo odličnu komunikaciju s gradom i županijom. Mijenjamo kulturu rada, povezujemo se s gospodarstvom. Hrvatska ima jako kvalitetno visoko obrazovanje, ljudi ne odlaze samo iz tih razloga nego zbog toga što ih itekako dobro prihvaćaju. Nije da sve ne valja i da treba sve mijenjati", rekla je Dijana Vican. 

Hrvatska zemlja prilika
"U našoj županiji smo umanjili sezonske efekte i turizam traje od travnja do studenog. Danas imamo kontinuirane upite poslodavca da studenti već sada rade sezonu. Mi studentima želimo dati mogućnost da sami znaju organizirati od apartmana do IT sektora. Naš cilj je oplemeniti turizam i da se sami znaju snaći na tržištu", rekla je Božena Krce Miočić.

  "Svi moramo govoriti da je Hrvatska zemlja prilika. Istraživanja su pokazala da je povjerenje u institucije najmanje opadalo u obrazovanje. Hrvatska je u krizi povjerenja što se odrazilo na mlade koji su počeli tražiti sreću izvan Hrvatske", rekla je Dijana Vican. Simon Puja nadodao je kako im je obrazovanje omogućilo da postanu uspješni poduzetnici, dalo im znanje da istupe na tržište rada, te da im je ono što su naučili na fakultetima itekako pomoglo.

"Ja sam studirao ne razmišljajući da odem nego da pomognemo okolini, naši poslovi su nas natjerali da ostanemo u Hrvatskoj. Princip rada kod nas i vani je jednak. Bitna je poduzetnička ideja i manji postotak prakse koje nam je školovanje pružilo uz obrazovanje", rekao je Puja, dodajući da je to ključno, kao i vrijeme i mjesto za odlazak na tržište.

"Mediji stvaraju sliku, ne volim naslove 'Iselila se Slavonija'. Ako stalno govorimo loše, onda ograničavamo i tržište. Mislim da trebamo ići u smjeru 'može se'. Nije problem da odu, treba ih poticati da se vrate, a i mediji trebaju poticati dobre primjere. Znanje je ključ uspjeha, a stručna praksa je prvi korak u stvarni svijet. Ako budeš  uspjnajbolji u svom selu, možeš pokoriti svijet", rekla je Božena Krce Miočić. Novosel je zaklučio kako su velike šanse za uspjeh u Hrvatskoj, a bit će i više, samo svi moramo nastaviti s pozitivnim trendom. 

Prkosio je turbulentnim vremenima i izvlačio ono najbolje u ljudima

U sklopu velike nacionalnu akcije 'Hrvatska pamet Hrvatskoj' održano je i otvorenje putujuće izložbe povijesti Večernjeg lista. "Zadovoljni smo što ste izabrali Sveučilište u Zadru za vašu obljetnicu, čestitamo na 60 godina. Večernji je stvoren u generaciji kojoj ja pripadam, kada je cvjetalo zapošljavanje žena, kada se povećavala pismenost, kada se razvijalo osobe kojima su mediji važni. Prkosio je turbulentnim vremenima i doprinosi kulturi u Hrvatskoj, opstao je i predvodi i danas u stvaranju kulture u Hrvatskoj i želimo da budete još uspješniji", rekla je rektorica Dijana Vican.

"Veliki broj studenata je ovdje i to nam daje nadu. Htjeli smo pokazati da Večernji nisu samo novine nego da kroz povijest utjecajnih medija postoji i pozadinska strana, odnosno pokazati kako funkcionira moment od događaja do stvaranja teksta. Večernji do danas funkcionira kao objektivni medij i iznimno je važan za području kulture, politike i crne kronike. Prvi medij koji može izvući ono najbolje među ljudima i s ljudima. Pogotovo smo stavili fokus na naslovnice iz Domovinskog rata, važne teme kroz 12 panoa.

Večernji su i fotografije vrhunskih fotografa, Večernji je kroz samu izložbu spojio prošlost sa sadašnjosti i s najnovijim tehnologijama. Nadam se da će netko od vas razmisliti da postane novinar", rekla je kustosica Iva Körbler. Gradonačelnik Dukić posebno je bio oduševljen  naslovnicom "Generali, hvala vam". Podsjetio se kako je tugovao kad je Gotovina uhićen, a i kako je proslavi kada su generali oslobođeni. "Taj dan sam se stvarno proveselio, slavilo se do jutra", rekao je.

Dukić je stao i pored naslovnice s Janicom Kostelić. "Uh, kako smo slavili s njom. Ja ni sad ne mogu zamisliti da ju je kasnije itko napadao. Pa kakvu nam je radost dala", rekao je Dukić i stao i pored naslovnice s papom Ivanom Pavlom II. koji je baš u Zadru bio najsrdačnije dočekan. "Večernji je i po naslovnicama oduvijek najobjektivniji. Negativno je lako potencirati, a onda vraćati na pozitivno je najteže", rekao je dožupan Šime Mršić.