Vlada bi djelovala vjerodostojnije kada bi u sklopu priprema za ulazak u eurozonu predstavila petogodišnji plan proračunskih rashoda umjesto da se „kladi“ da će trenutno pozitivan ekonomski ciklus potrajati dovoljno dugo da se izvrše potrebne prilagodbe, moglo se čuti na panelu „Snaga bankarske industrije“ održanom u sklopu konferencije „Zagreb-financijsko središte“. Na pitanje moderatorice panela, novinarke Poslovnog dnevnika Ane Blašković, zašto su banke gotovo unisono za pristupanje eurozoni iako će zbog toga podnijeti financijski teret, ravnateljica Ekonomska instituta Maruška Vizek navela je kako je bankarskom sustavu uvođenje eura možda i najviše u interesu. „Rekorderi smo po eurizaciji“, naglasila je Vizek.

Na to se pitanje nadovezao savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisen banke Anton Starčević istaknuvši kako bi bankarski sektor volio da je euro uveden još prije godinu dana. „Eurski krediti nam se smanjuju, a pasiva nam je uglavnom u euru. Čime ćemo se zaštititi dok se ne uvede euro? Nama je u interesu što brže uvođenje“, pojasnio je Starčević i dodao kako je proces ulaska prespor. Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja Addiko banke naglasio je kako je premijer Andrej Plenković najavio ulazak u „Fiscal Compact“. „Time se stvara politički pritisak na snažniju strukturnu prilagodbu“, ocijenio je Stojić. Po sudu njegovog kolege iz Erste banke Alena Kovača, za Hrvatsku je bitno da ostane na pravom smjeru, što znači vođenje adekvatne fiskalne politike. „No, ostaje problem niskih stopa rasta gospodarstva. Bez strukturnih reformi neće biti ni konvergencije“, naglasio je Kovač.

Maruška Vizek izrazila je skepsu prema mogućnosti da se vlada zadrži na tom kursu. „Jesmo li u posljednjih 25 godina proveli fiskalnu konsolidaciju koja je uspjela potrajati nekoliko godina?“, upitala je Vizek. „Mi se kladimo na ulazak u eurozonu na pozitivnom ciklusu, na čistoj sreći. Mnogo bih više vjerovala u ulazak u eurozonu kada bi Vlada prezentirala plan rashoda u idućih pet godina“, naglasila je Vizek. Što se tiče ulaska u „Fiscal Compact“, Vizek je upozorila kako se Hrvatskoj može dogoditi da opet padne u recesiju dok je u „Fiscal Compactu“ i u tečajnom režimu ERM II. „Zbog velike zaduženosti mi nemamo fiskalni prostor kao baltičke države i jedini način da se izvučemo iz recesije je prilagodba plaća, odnosno njihovo smanjivanje. Toga građani moraju biti svjesni, a ne da ih najviše brine zaokruživanje cijena“, upozorila je Vizek. Uvođenje eura smanjuje i mogućnost da Zagreb postane regionalno financijsko središte, kaže Vizek. „Zagreb može postati financijsko središte ako postane i ekonomsko središte regije, a za to je potrebno više preuzimanja i spajanja, poput HT-ove kupnje crnogorskog telekoma. No, kada uvedete euro, na neki se način odvajate od te regije“, poručila je Vizek. 

Nezaobilazna tema bio je i Agrokor te mogućnost otpisa potraživanja prema tom koncernu. Hrvoje Stojić smatra da će to svakako pogoditi profitabilnost banaka. „Međutim, Agrokorova kriza ima i pozitivan srednjoročni utjecaj na gospodarstvo jer omogućuje 'pospremanje' ekonomije“, istaknuo je Stojić dodavši kako pri tome misli na dokidanje prakse neplaćanja dobavljača i zauzimanje velikih tržišnih udjela u određenim sektorima. K tome, otpis dugovanja utjecat će i na pad vanjskog duga zemlje te neto investicijsku poziciju. „Eksterna ranjivost zemlje će se smanjiti“, smatra Stojić. Prema ocjeni Antona Starčevića, treba vidjeti što će se dogoditi nakon što istekne 15-mjesečni moratorij na otplatu Agrokorovih dugova, ali i kako će proteći nagodba s vjerovnicima.

Inovacije u bankarstvu

Hrvatske banke ne samo da prate tehnološke trendove u svojoj branši već ponegdje i diktiraju trendove te nisu prepreka snažnijem ulasku financijsko-tehnoloških tvrtki (fintech), moglo se čuti na panelu Inovacije u bankarstvu u sklopu konferencije „Zagreb-financijsko središte“ kojeg je moderirao glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević. Kako je istaknuo Damir Hozdić, voditelj poslovnog razvoja u MasterCardu, globalno središte tehnoloških inovacija trenutno su Sjedinjene Države i Azija. Govoreći iz kuta kompanije za koju radi, jedan od razloga zašto Amerika drži primat jest i u tome što se sve inovacije prvo testiraju na anglosaksonskom govornom području. Da Silicijska dolina prednjači u tehnologiji smatra i član Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) za operativno poslovanje Draženko Kopljar, ali je i istaknuo da su američke banke među posljednjima u svijetu uvele čip kartice. „Bolji smo od Amerikanaca, ali bitno zaostajemo za Azijom“, ocjenjuje Kopljar. U slučaju PBZ-a, ta banka nije samo puki sljedbenik tehnoloških trendova, već ima prijavljeno i nekoliko patenata, dodao je Kopljar.

Prema sudu Mladena Mrvelja, člana Uprave Hrvatske poštanske banke, bilo bi odlično kada bi sve privredne grane u Hrvatskoj bile na tehnološkom stupnju razvoja na kojem je bankarski sektor. „Prije nekoliko godina morali ste čekati barem pola sata u redu u poslovnici da bi otvorili tekući račun. Već godinu dana to možete učiniti putem telefona“, naglasio je Mrvelj. Zagrebačka je banka po tom pitanju otišla korak dalje, pa omogućuje otvaranje tekućeg računa putem „selfieja“. Međutim, unatoč toj mogućnosti, dio klijenata i dalje radije odlazi u poslovnicu, kazao je Luka Tomašković, direktor kanala isporuke u Zabi. „Pitanje je i koliko hrvatski građani prihvaćaju inovacije“, ocjenjuje Tomašković.

Na pitanje osluškuju li u tom kontekstu domaće banke bilo klijenata, Dejan Donev, voditelj Tima za digitalnu transformaciju Erste banke, odgovara kako je pitanje koriste li banke tehnologiju radi tek pukog praćenja trendova ili pokušavaju time olakšati život svojim klijentima. „Ako želite samo biti u trendu, možete doći u situaciju da klijenti pitaju koji njihov  problem time rješavate“, naglasio je Donev. Da to ne treba shvatiti olako, Donev je istaknuo kako istraživanja pokazuju kako su financije jedan od najvećih životnih problema većine građana.

Fintech kompanije sve su više trend u svijetu, a na pitanje Vladimira Niševića može li Hrvatska postati središte ovoga dijela svijeta za takve tvrtke, direktor servisa Moj e-račun Marko Emer odgovara potvrdno. „Ako netko uspije u Hrvatskoj, može i u inozemstvu i zato možemo postati dobar 'testni poligon' za takve tvrtke“, smatra Emer. S time se složio i Mladen Mrvelj, ali je dodao kako moraju postojati određene pretpostavke za to. „Ako fintech tvrtke mogu ponuditi ono što klijenti žele, banke nisu prepreka njihovu razvoju. No, mora postojati društvena svijest da se to dogodi“, ocijenio je Mrvelj.

Na panel diskusiji pod nazivom Budućnost financijske industrije Damir Grbavac iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava odmah na početku diskusije istaknuo kako zakonska regulativa koja je godinama predstavljala ograničenje više nije glavni problem.
˝Mirovinski fondovi imaju 25 posto godišnjeg BDP-a po čemu smo lider u Srednjoj Europi, ako  izuzmemo Švicarsku. U budućnosti ćemo morati više ulagati u inozemstvu, no naravno i u Hrvatskoj u skladu ulagateljskim prilikama. Naše društvo ima vrlo konzervativan stav  i ne smatramo se kompetentnima iako to jesmo. Mirovinski fondovi su dugoročni ulagatelji tako da s aspekta prometa to nije toliko zanimljivo, a ono što našem tržištu kapitala nedostaje veća količina ulagatelja˝, smatra Damir Grbavac iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
Na to se nadovezala Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, ustvrdivši kako je apsurdno je da pričamo da su mirovinski fondovi problem i poručivši kako trebamo biti sretni da nam je mirovinska industrija tako snažna. ˝Strani investitori neće doći na naše tržište ako im ne damo veliku priliku˝, kaže Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. 

 Ivan Beljan, fond menadžer Global investa d.o.o. smatra kako problem leži u  tome što je hrpa malih investitora kroz HT ušla na tržište burze, opekla se i to im je ostalo urezano u sjećanju. 
˝Ulagačke prilike kod nas postoje. Naš fond je najbolji po prinosu, dobrim djelom smo izašli i van Hrvatske. Iako je ovaj fond krenuo s idejom da nam je primarno tržište Hrvatska, 25 posto smo prisutni i u Rumunjskoj, jednako toliko i u Sloveniji i nešto malo u Mađarskoj, a na domaćem tržištu i dalje fali dobrih prilika. Danas nije poanta naći samo dobru kompaniju, već i po kojoj cijeni ih možete kupiti. Kod nas kad govorimo o tržištu kapitala moramo biti svjesni da je u pitanju šira priča, svijest o tome nam je vrlo niska, a jedan djelić onih kojih znaju što burza pruža će možda će izbjeći zagrebačku burzu i okrenut će se nekoj europskoj. Potreban je jači angažman prema takvim kompanijama˝, ističe Ivan Beljan, fond menadžer Global investa d.o.o.

Gažić pak navodi kako Hrvatska ima kompanija koje zbog svog poslovanja i prirode poslovanja nisu bliske našoj burzi, primjerice za Agrokor je bilo logično da odaberu londonska burzu. Ipak, tvrdi kako je u regiji situacija slična te kao primjer izdvaja Ljubljansku burzu koja je vrlo slična našoj i koja ima slične probleme kao i zagrebačka burza jer su zbog načina privatizacije u sličnoj situaciji. 

Financijska pismenost

˝Hrvatska osiguravateljska društva su aktivna i u regiji, lideri smo na tržištu životnih osiguranja u Makedoniji, a vidimo iskorak prema zapadu gdje smo zakoračilo od 2013 godine te nas vesele nas uspjesi naših kompanija. Naš sektor je jak i stabilan i možemo biti zadovoljni time˝, smatra Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje. 

Napominje kako problem ipak leži u financijskoj pismenosti te ističe kako je Hrvatski ured za osiguranje 2009. godine pokrenuo priču o financijskom opismenjavanju, no iako  je ta priča danas već izgrađena i sve više ljudi je informirano, kultura osiguranje je vrlo niska što dokazuje da je svega 25 posto kućanstava u Hrvatskoj osigurano, a porazan je i broj osiguranih OPG-ova.  

˝Dogovorili smo projekte s Ministarstvom poljoprivrede u vidu subvencija za premije osiguranja i premda znamo da to neće imati učinke u početku, moramo biti optimisti˝, kaže Pauković. 
Grbavac je napomenuo da se u zadnje vrijeme čulo puno priče da naše mirovine propadaju zbog ulaganja mirovinskih fondova u Agrokor i upozorava kako nije tako jer je prinos mirovinskih fondova 2-4 posto što je u trenutnim uvjetima zadovoljavajuće.
˝Izloženost mirovinskih fondova Agrokoru je beznačajna, i prije krize je bila mala svega nešto više od  1 posto. Kod ocjene uspješnosti upravljanja mirovinskom fondovima moramo misliti na dugačak horizont mirovinskih ulaganja, već je to 15 godina i fond je kategorije i u njemu imamo prinos u prosjeku 5-6 posto što je znatno više od očekivanja˝, poručuje Grbavac.

Gažić se nadovezala komentiravši kako su već i građani umorni od priče o Agrokoru, no ona je naša svakodnevica. ˝Osjećamo posljedice Agrokora svakodnevno, a tek ćemo na dulji rok moći vidjeti što se sve dogodilo. Nepovratno je uništeno povjerenje investitora u te kompanije, financijska izvješća koja nisu vjerodostojna uzdrmala su taj ugled. Ipak, puno država i u Europi i u svijetu je imalo svoj Agrokor, i treba pustiti vremenu da učini svoje˝, poručuje Gažić.
S tim se složio i Beljan koji ističe kako se svi trebamo staviti u poziciju investitora koji su izgubili  povjerenje i u državu te poručio kako smatra da je dugoročno gledano dobra stvar što se to dogodilo  jer je dovelo do toga da mnogi otvore oči i da se to stanje promijeni.

Zagreb – financijsko središte

Na pitanje vide li Zagreb kao financijsko središte Gažić je istaknula kako je zagrebačka burza jedna od rijetkih u tranzicijskim zemljama koja je privatna. ˝Moramo se osloniti na vlastite snage, dobili smo partnera kroz Europsku banku za obnovu i razvoj koja i imamo dobre ideje i ono što je ključno, njihovu podršku te ćemo napravit ćemo sve što je u našoj moći da naša burza bude jedna od vodećih na ovom dijelu Europe˝, poručuje Gažić. 
Beljan pak nije tako optimističan i poručuje da iako je situacija u Hrvatskoj bolja nego u BiH i Srbiji, to ne znači da smo financijsko središte te  kako za tu titulu treba još puno raditi. ˝Zaostajemo stoljećima, ne godinama, a problem je puno dublji  i treba se napraviti iskorake na zakonskoj strani˝, smatra Beljan.
Pauković se nadovezao poručivši kako smo mala zemlja za raditi posao, no ako država stvori preduvjete i infrastrukturu mi bi  mogli igrati ulogu na ovom području Europe. 

˝Trebamo napraviti iskorak prema van jer ćemo time ojačati Zagreb kao financijsko središte. Ipak, smatram da smo kompleksni, komplicirani, i da nije samo stvar zakona već i klime koja nije investicijska i upravo to je ono na čemu trebamo raditi˝, poručio je Pauković.
Grbavac je pak optimističan. ˝Zagrebačka burza se svojim potezima dokazuje i regionalno, a zakonske promjene će uvelike pomoći u tome da Zagreb postane financijsko središte˝, poručuje Grbavac.