Oko 90 potencijalnih ulagača, od čega je više od polovice hrvatskih iseljenika iz 17 zemalja, okupilo se u Zagrebu na skupu Meeting G2.1, posvećenom ulaganju u Hrvatsku. Cilj je skupa umrežiti ljude i vidjeti koje su mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, rekao je Josip Hrgetić, organizator skupa, inače povratnik iz Venezuele.

Okupljeni iseljenici istaknuli su kako su došli prije svega izviditi situaciju. U anketi provedenoj među iseljenicima, a vezanoj uz područje ulaganja, najveći interes iskazan je za turizam i start up projekte. Puno je manje interesa za građevinu ili, primjerice, poljoprivredu. Birokraciju u razgovoru najviše spominju kao zapreku. 

Brže do građevinske 
"Iskustva mojih kolega iz Kanade koji već rade u Hrvatskoj nisu dobra. Žale se na problem birokracije, željeli bi više otvorenosti… Ja u Kanadi imam tvrtku za komunikacije, a plan mi je proširiti se i na hrvatsko tržište", rekla je Caroline Spivak. Petar Nestorović nećak je iseljenika iz Perua, zasad ne želi reći ni ime tvrtke, jer je tek došao u izviditi mogućnosti ulaganja. Pritom, kaže, nije isključeno da se jednog dana vrati u Hrvatsku.

"Nitko nije došao da odmah sutra uloži u Hrvatsku nego da vide mogućnosti, a da taj netko otvori jedno ili tisuću radnih mjesta, imat će važnost", rekao je Hrgetić. Za privlačenje ulagača, rekao je, važno je da država smanji broj lokalnih jedinica, da se promijeni zakon o radu, olakša kreditiranje…. Što Hrvatska nudi objasnio je ravnatelj Agenije za investicije Damir Novinić izdvojivši brže izdavanje građevinskih dozvola, za neke projekte u samo jedan dan, donošenje zakona o strateškim investicijama… 

Problem iseljavanje
Skup je otvorila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović istaknuvši kako od početka političkog djelovanja ističe potrebu jačanja sveze domovinske i iseljene Hrvatske. "To jačanje sveza ima dva temeljna cilja: očuvati nacionalni identitet hrvatskoga iseljeništva, osobito među naraštajima Hrvata rođenih u iseljeništvu, te što više politički, kulturno i gospodarski, ali i demografski, povezati iseljeništvo s Hrvatskom i uključiti ga u tokove domovinskog života", rekla je predsjednica. Istaknula je kako je hrvatsko iseljeništvo mnogo više mislilo na to kako pomoći Hrvatskoj nego što je Hrvatska mislila na to kako se povezati sa svojim iseljeništvom.

"Uspostavom samostalne hrvatske države, nakon početnog zanosa, razina strukturiranih odnosa između hrvatske države i iseljeništva vrlo je brzo splasnula. Zato sam odlučna, ali još više zbog domoljubne i moralne obveze koju osjećam, učiniti što je potrebno kako bismo što prije i na što višoj razini strukturirali odnose između RH i hrvatskog iseljeništva", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović te dodala kako je u tom smislu konferencija dvostruko poticajna.

Prvi poticaj nalazi u činjenici što je inicijativa za njezino održavanje došla od povratnika i iseljenika, a drugi u činjenici što konferencija ima gospodarski karakter i zadaću snažnijega otvaranja kanala gospodarske komunikacije i suradnje između Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. "Moramo biti svjesni toga da je Hrvatska u nezavidnoj gospodarskoj situaciji, počevši od visoke stope nezaposlenosti i niske stope zaposlenosti, a posebno zabrinjava visoka stopa nezaposlenosti mladih", kazala je Grabar-Kitarović i dodala da je očekivani veliki odlazak mladih iz RH  vjerojatno najveći dugoročni gospodarski problem države.