Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj prvi je put tisuću eura premašila lani u ožujku, a u siječnju ove godine prosjek je nadomak 1100 eura.

Prema najnovijim podacima državnih statističara, iznosila je 1094 eura, što je 4,6 posto više nego mjesec prije, a kako je na mjesečnoj razini zabilježena nulta inflacija, siječanjska je prosječna plaća i realno vrijedila toliko više nego ona za prosinac.

U godišnjim usporedbama pak, nominalno je viša 11,7 posto, ali s obzirom na stopu inflacije realno to i dalje znači blagi pad kupovne moći plaća.

Prema DZS-u, prosječna za siječanj na godišnjoj je razini realno niža 0,9 posto, ali slika izgleda malo bolje ako se promatra u odnosu na inflaciju u veljači kao mjesecu isplate (i trošenja), jer je istovremeno godišnji rast cijena usporio.

Zahtjevi za povišicama
Nominalni rast plaća dugo već nije uspijevao pratiti tempo inflacije, ali taj raskorak se sve više topi. Pad realnih plaća i životnog standarda započet je još u jesen 2021., no za ovu godinu mahom se procjenjuje da je moguće očekivati i blagi, ali ipak pozitivan rast realnih plaća.

U tom smjeru svakako vode zahtjevi za rastom plaća (i u privatnom i u javnom sektoru) uslijed rastućih troškova života i široko rasprostranjenog rasta cijena u potrošačkoj košarici. Usto, u pojedinim djelatnostima nedostaje radne snage, na što nisu bez utjecaja ni kretanja plaća u zemljama u okruženju.

Među djelatnostima s manjkom radne snage više je onih u kojima su plaće ispodprosječne, pa tako podaci DZS-a pokazuju i da se, relativno gledano, brži tempo rasta prosječnih plaća bilježi u djelatnostima u kojima su one ispodprosječne.

A ispodprosječne su za više od polovice od ukupno 1,38 milijuna zaposlenih u pravnim osobama. Distribucija plaća po decilima pokazuje da je za približno dvije trećine odnosno više od 900 tisuća zaposlenih plaća manja od prosječne. Prema isplatama za siječanj medijalna plaća iznosi 930 eura, što znači da polovica zaposlenih ima manje, a drugih 50 posto zaposlenika više od toga.

Medijalna plaća i na mjesečnoj i na godišnjoj razini bilježi nešto veći postotni rast nego prosječna. U odnosu na prosinac porasla je za 6 posto ili za 53 eura, dok je u odnosu na lanjski siječanj povećana za 110 eura ili 13,5 posto.

Ipak, za oko 140 tisuća zaposlenih odnosno 10 posto onih iz najnižeg platnog razreda plaće su i uz nešto veći postotni rast još uvijek ispod 627 eura, a oko 280 tisuća zaposlenika prima manje od 680 eura.

Promatrano po djelatnostima na godišnjoj razini u postotku su najviše, 17,4 posto, u prosjeku porasle plaće u skupini Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a više od 15 posto porasle su i u kategoriji ostalih uslužnih djelatnosti koje su visinom plaća među 25 posto najslabijih.

Nešto manje od 15 posto danas su više i plaće u građevinarstvu, djelatnosti koja se također svrstava među one s nižim prosječnim plaćama. Nasuprot tome, dvoznamenkast godišnji porast plaća bilježi se i u Informacijama i komunikacijama, sektoru koji je time samo učvrstio na vrhu prema visini plaća (u prosjeku 1550 eura).

Prerađivači ispod 1000 €
Istodobno, primjerice, prerađivačka industrija još nije dosegnula tisuću eura (prosječna je 993 eura), a u proteklih godinu dana taj sektor je plaće povećao 9,4 posto, tj. manje od prosjeka zaposlenih u svim pravnim osobama. Slično vrijedi u za trgovinu, u kojoj su plaće u tom razdoblju porasle malo više nego u prerađivačkoj industriji (10,4 posto), ali su također još ispod tisuću eura prosjeka (u siječnju 983 eura).

Ipak, mnogi poslodavci pored osnovnih plaća posljednjih godina češće posežu i za pogodnostima u oporezivanju dohodaka te nastoje stimulirati zaposlenike i isplatama neoporezivih primitaka. Dinamika tih isplata tijekom prošle godine, primjerice, mogla bi pokazati da je po raznim vrstama neoporezivih primitaka zaposlenima u 2022. isplaćeno više od deset milijardi kuna.

Na tom tragu je pak i nedavni osvrt Hrvatske udruge poslodavaca. Pozivajući se na podatke o kretanju ukupnih primanja zaposlenih u EU istaknuli su kako su u Hrvatskoj ukupna primanja lani rasla 9,8 posto, što je osjetno više od prosjeka EU. To znači, kažu, i da je realni pad primanja prošle godine zapravo bio niži od jedan posto.