Digitalne potvrde EU ili tzv. Covid putovnica neće riješiti sve konkretne probleme koji će se pojaviti oko slobode putovanja i zaštite od pandemije koronavirusa, ali će omogućiti model koji će osigurati mobilnost građana EU te anulirati diskriminaciju koja trenutačno postoji s obzirom na to tko iz koje zemlje članice Unije dolazi i u koju zemlju ide, zaključak je online konferencije “Digitalne potvrde i virus Covid-19” koja se u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj održala krajem prošloga tjedna.

Europarlamentarac iz Hrvatske Valter Flego istaknuo je da nam je prošla godina pokazala kakav kaos je nastao te se ove godine to pod svaku cijenu htjelo izbjeći.

“Očito je da je po pitanju turističke sezone i ovaj Uskrs propao, a izvjesno da do otvaranja neće doći niti u predsezoni. Mi bismo već sada trebali biti u ozbiljnim pripremama za sezonu, sve bi trebalo biti spremno za predsezonu, uključujući i angažiranje sezonske radne snage.

Turistički djelatnici bi sad bili po sajmovima i finiširali sve za ovu sezonu te počeli pripreme i za onu sljedeću. No, od toga nema ništa. Prošlog tjedna je Europska komisija donijela prijedlog o uvođenju Covid potvrda, no činjenica je da će to zbog birokratskih i tehničkih razloga zaživjeti tek za dva do tri mjeseca”, kazao je Flego.

Kolika je važnost ovih Covid propusnica pojasnio je kroz jednostavan primjer – ako neka četveročlana obitelj sada želi otići iz Njemačke na odmor u Hrvatsku i vratiti se kući za to im je samo za testiranje potrebno 600 eura.

Još će biti usklađivanja

Analize pokazuju, navodi Flego, da će ekonomski oporavak od Covida biti 10-12 puta duži, a i skuplji, od onog nakon gospodarske krize 2009.

“Da ovog trenutka Covid-19 nestane, pitanje je koliko bi nam oporavak gospodarstva, a posebice turizma, ove godine bio uspješan. Neki u Hrvatskoj kažu da ćemo ove godine biti na 60% prometa iz 2019. Osobno nisam uvjeren u to i zbilja ne znam na čemu se temelje takve procjene”, zaključuje Flego.

Eurozastupnik Tomislav Sokol naglašava da je ovaj model digitalnih potvrda, iako je to jedan skup kompromisa i još će na Vijeću i u Parlamentu biti usklađivanja o njemu, svakako veliko postignuće na mnogim poljima. Ukinut će diskriminaciju građana EU s obzirom na to iz koje zemlje članice dolaze te pojednostavniti i pojeftiniti putovanja.

“EK je dala pravo članicama da same odlučuju o detaljima, od toga kako će i koje testove prihvaćati pa sve do toga da članice same mogu odlučivati koje cjepivo će priznavati kao pravovaljano – hoće li i ona koja nisu registrirana u EU poput ruskog i kineskog, ili ne.

No, već je veliko postignuće da će potvrde biti dvojezične i strojno čitane što znači da neće biti procedura i troškova oko prevođenja i utvrđivanja njihove autentičnosti”, kazao je Sokol.

Važno je, ističe, da se postiglo da neće postojati građani prvog i drugog reda i da za sve državljane EU neće biti ograničenja kretanja. Sokol se osvrnuo i na problematiku da mnoge članice EU već koriste, ili ozbiljno o tome razmišljaju, i ruska te kineska cjepiva, a koja nisu odobrena od same EU.

“Uredba EK o digitalnim potvrdama ističe da svaka zemlja može odlučiti hoće li i pod kojim uvjetima prihvatiti potvrde i cjepiva koja nisu dobila odobrenje same EU.

U konkretnom slučaju to znači da Hrvatska može prihvatiti kao pravovaljanu zaštitu potvrde o npr. mađarskim građanima koji su cijepljeni ruskim ili kineskim cjepivom”, kaže Sokol.

Kako s onima koji ne žele?

Profesorica Iris Goldner Lang s Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe da smo dosad imali praksu da se unutar Unije moralo svakodnevno proučavati kako iz jedne zemlje ući i vratiti, se jer su postojale, a i još uvijek postoje, različite mjere i koje se gotovo na dnevnoj bazi mijenjaju. Ovaj novi model EU kroz “zeleni certifikat” sve to rješava.

“Digitalna potvrda ipak traži neko vrijeme jer danas imamo situaciju da je još relativno malo građana cijepljeno. U nekim slučajevima se radi da se zbog nekog razloga ljudi odbijaju cijepiti, ali još važnije da postoji veliki broj zemalja u kojima je distribucija cjepiva još u začetku.

Iz percepcije pravnog sustava EU, potvrde bi ovog trenutka bile neprihvatljive jer bi dovele do diskriminacije jer je trenutačno cijepljen, iz ovog ili onog razloga, jako mali broj ljudi. Zbog toga je ipak potrebno neko vrijeme da to zaživi”, kazala je Goldner Lang. Dodala je da će i nakon što procijepljenost bude na visokom nivou biti ljudi koji se ne smiju ili ne žele cijepiti te će se morati urediti način na koji i oni mogu putovati.

Ova pravna stručnjakinja podsjetila je da u svijetu već niz godina postoje određena pravila i obveze cijepljenja za ulazak u neke zemlje – uglavnom se radi o afričkim državama koje inzistiraju na cijepljenju protiv npr. žute groznice i nekih drugih zaraznih bolesti.

“Neke zarazne bolesti su već dugo poznate i sve se zna o njima dok je korona nešto novo i još uvijek se svakodnevno otkrivaju neke nove činjenice. Zbog toga sam stava da je legitimno inzistirati na potvrdama o cijepljenju sve dok se ne postigne procijepljenost i/ili preboljenje koje će nam garantirati kolektivni imunitet”, kazala je zagrebačka profesorica.

Cláudia Monteiro de Aguiar (EPP), europarlamentarka iz Portugala, naglasila je da se radi o pozitivnom projektu Europske komisije koji je trebalo napraviti i ranije. Istakla je da će u svakom slučaju ovaj model morati počivati na dva principa – fleksibilnosti zbog stanja i interesa raznih članica Unije, ali istodobno i da bude nediskrimatoran prema bilo kome unutar EU.

Naglašava i nužnost da se na razini čitave EU usklade procedure i svi procesi oko testiranja građana na Covid-19.