Nakon zabrinutosti koja se osjetila u investicijskim krugovima prije još tri godine, uz neizvjesnost vezanu uz trajanje recesije, danas novca za turistički sektor ima više nego ikad, a ulagači su u intenzivnoj potrazi za dobrim projektima.

Ohrabruju ih podaci koji pokazuju da je 2014. bila najbolja poslovna godina za svjetsku turističku industriju u posljednjih 20 godina, s rekordnim brojem lansiranja novih brendova, investicija u hotele, porastom prihoda po sobi. Turistička industrija prolazi svoje zlatno doba, i to treba iskoristiti, bila bi glavna poruka 18. međunarodnog hotelskog investicijskog foruma održanog (IHIF) u Berlinu. O Hrvatskoj, međutim, na brojnim panelima nije bilo ni riječi, tek u kuloarima govorilo se o generalnom interesu za ulaganje u hrvatske hotele, no ulagače i dalje muči, prije svega, mala isplativost ulaganja. Na IHIF svake godine stižu vodeći ljudi svjetskih hotelskih brendova, banaka, investicijskih fondova. Ove je godine sudjelovalo oko dvije tisuće ljudi iz više od 70 zemalja, a svoje prilike došlo je ispitati i nekoliko hrvatskih turističkih kuća, poput Maistre, Valamara, Skipera, Liburnia Hotela, uz konzultantsku kuću Horwath, u čije je ime na konferenciji bio i Miroslav Dragičević.

"Poruke s Foruma su više nego optimistične, pokazalo se da je unatoč svim krizama turistička industrija vrlo jaka. U gotovo svim dijelovima svijeta rastao je REVPAR (prihod po sobi), najviše u zapadnoj i južnoj Europi, potom Aziji, Južnoj Americi, tek nešto slabije na Bliskom istoku. Najveća ulaganja najavljuju se u većim europskim gradovima, London je na prvome mjestu, potom Pariz. Na raspolaganju je golema količina novca, dobrim dijelom zahvaljujući kapitalu koji dolazi iz energetskog sektora, s kako su investitori odlučili uložiti u nešto trajno, pokazalo se da je to hotelska industrija. Na konferenciji je Hrvatska nebitna jer mi još nemamo hotelsku industriju, već prevladava obiteljski smještaj i kamping, a hotelski sektor je u rukama nekolicine lokalnih igrača. Hrvatskoj treba barem dvostruko više hotela i ima interesa ulagača u tom smjeru, no još se čeka da Hrvatska na transparentan način postavi 'robu'", ističe Miroslav Dragičević.

Domaći hotelijeri ne kriju da su ostali impresionirani iznosima kojima su se na berlinskoj konferenciji "nabacivali" investitori. "Tu se barata milijardama dolara, no Hrvatska nikom nije u fokusu, prvo zato što ulagači ne žele novac davati na projekte koji im nisu dovoljno isplativi. Usto, ulagačima je jako važno da imaju čistu situaciju sa zemljištem, imovinsko-pravnim odnosima, a u Hrvatskoj je to i dalje slaba karika. Za hotele koji su na tržištu nešto je povoljnija situacija s privlačenjem brendova jer su vodeći operateri postali fleksibilniji u suradnji, više nego ranije pristaju na franšize", kažu nam hotelijeri koji su bili na IHIF-u, koji se, ne slučajno, vremenski naslanja na berlinski turistički sajam ITB. 

TUI: 200.000 gostiju

Uz Kupare, zanimaju ih i Brijuni 

O ulaganjima su razgovarali i predstavnici Ministarstva turizma i HTZ-a u berlinskom uredu Grupe TUI, koja je s Agrokorom i meksičkom Karismom pokrenula investicisjki ciklus u Hrvatskoj. Karisma Hotels Adriatic pred potpisivanjem je ugovora za kupnju Hotela Plat, a idući cilj su Kupari. TUI ove godine u Hrvatsku treba dovesti triput više godtiju nego lani, njih 200 tisuća. Johan Lundgren iz Uprave TUI-ja potvrdio je interes Grupe za ulaganja u Kupare. "Zanimaju nas i drugi projekti, uključujući i Brijune", istaknuo je.