Iz Siska je stigla dobra vijest – tri ozbiljna ulagača u tom gradu uskoro počinju graditi svoje tvornice, što je bio povod za razgovor sa gradonačelnicom Kristinom Ikić Baniček. 

Tko investira u Sisak? 
Nakon što smo proveli natječaj za osnivanje prava građenja u Južnoj industrijskoj zoni pristigle su ponude tri investitora koje je prihvatilo i Gradsko vijeće Grada Siska. Riječ je o tvrtki DIV vlasnika Tomislava Debeljaka, koji planira u Sisku graditi tvornicu betonskih pragova. Planirana investicija iznosi osam milijuna eura, a u prvoj fazi zaposlilo bi se 50 radnika. Tvrtka EPI Consulting iz Zagreba gradit će bio-plinsku energanu, a ovo ulaganje je na razini od 2,5 milijuna eura s otvaranjem 15 novih radnih mjesta. Treći investitor je talijanski Mittelenergy koji planira izgradnju energetskog objekta, odnosno kogeneracijskog postrojenja na rasplinjavanje drvne biomase. Vrijednost prve faze ove investicije je procijenjena na 20 milijuna eura, a ukupno do kraja projekta 80 milijuna eura. Što se tiče zapošljavanja do konca ulaganja bi bilo 80 zaposlenih u kogeneraciji, odnosno zajedno s kooperantima oko 300 ljudi. Grad je za ova ulaganja odabrao institut prava građenja kako bi se osigurali da će ulagači stvarno i graditi te otvarati radna mjesta i kako bi obeshrabrili špekulante koji bi kupili zemljište i ništa ne gradili, s nadom da će mu cijena narasti te da će zaraditi preprodajom. Naime, ako se u roku od dvije godine gradnja pogona ne završi Grad će vratiti zemljišta i dati ih drugim ulagačima. Vjerujem da će ta ulaganja još dodatno utjecati na smanjenje broja nezaposlenih kojih je prema posljednjem izvješću HZZ-a na sisačkom području  manje za 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Kako ste uspjeli smanjiti nezaposlenost? 
Ne mogu preuzimati zaslugu za pad broja nezaposlenih jer je to posljedica izlaska Hrvatske iz krize te kvalitetnih državnih programa za poticanje zaposlenosti poput stručnog osposobljavanja. I dalje je najveći broj ljudi zaposlen u prerađivačkoj djelatnosti i vjerujem da će to tako i ostati, odnosno da se rafinerija u Sisku neće zatvoriti.

Čime ste privukli investitore?
Ulagače je potrebno vući za rukav jer, bez da oni osjete kako su dobrodošli, posla i novih radnih mjesta nema i neće biti. Gradonačelnik mora voditi brigu o gospodarstvu i najveći dio svog vremena mora posvetiti privlačenju investitora. Birokracija je najveći problem zbog kojeg investitori odustaju. Međutim, mi u Gradu Sisku i taj problem rješavamo i u tome želimo biti primjer drugim gradovima. Upravo zbog toga je Tomislav  Debeljak zamalo odustao od prijave na natječaj. Zvala sam ga i rekao mi je kako je njihovo iskustvo s birokracijom u ostatku Hrvatske negativno. Obećala sam mu, ukoliko dostavi svoju ponudu, da će u roku od 60 dana dobiti sve dozvole, nakon čega je predao ponudu.

Na koje načine Grad Sisak pomaže svoje poduzetnike i obrtnike?
Moj prvi potez kao gradonačelnice Siska bilo je značajno smanjenje iznosa komunalnog doprinosa, što je potvrđeno i odlukom Gradskog vijeća. Bila je to poruka građanima, a posebno poduzetnicima da je Grad Sisak željan novih investicija i novih projekata. Moj prethodnik je gotovo ekstremne prihode od komunalnog doprinosa generirane od trgovačkih centara trošio, čini se, na nevidljive stvari. Meni je danas neshvatljivo na što je taj novac otišao jer građani te novce u obliku infrastrukturnih projekata nisu vidjeli. Mi smo odlučili istovremeno i prepoloviti prihode i pojačati ulaganje u infrastrukturu nužnu za novu gradnju. U gradu se trenutno realizira jedna od najvećih investicija u povijesti Siska, koja će omogućiti poduzetnicima da ispoštuju stroge regule o zbrinjavanju otpadnih voda jer će Sisak za 25 milijuna eura dobiti nužan pročistač otpadnih voda. Svi poduzetnici koji zapošljavaju nove radnike oslobođeni su plaćanja komunalne naknade, a svi koji su zbog krize smanjili opseg poslovanja ostvarili su pravo i na obročno plaćanje.

Grad Sisak subvencionira kredite poduzetnicima?
Svake godine za subvencioniranje poduzetničkih kredita smo izdvajali nešto manje od milijun kuna, no ove godine smo odlučili izaći iz poticanja kredita zajedno sa Županijom koja je odbila sudjelovati u programu Kreditom do uspjeha kroz koji subvenciju na kamate daje Ministarstvo poduzetništva i obrta. Zbog toga ćemo potporama ispratiti dosadašnje korisnike kredita te potom formirati vlastiti program poticanja poduzetnika i obrtnika i to pretežno usmjeren za osiguranje obrtnih sredstava jer smo detektirali da to predstavlja najveći problem s obzirom na to da su državni programi potpore novih investicija ove godine izdašniji nego ikada prije. Naime, prema podacima Udruženja obrtnika Sisak čak jedna trećina sisačkih obrtnika je u blokadi pa je ovaj potez logičan odgovor na ovakvu situaciju.

Koliko Grad Sisak pomaže poduzetnicima i obrtnicima ulaganjima u infrastrukturu?
Veliki dio malih sisačkih tvrtki bile su do sada naslonjene na velike sustave te je njihovim gašenjem ili stagnacijom i njihovo poslovanje otežano. Stoga, da Sisak nije povukao državna poticajna sredstva za ulaganje u poduzetničku infrastrukturu, Južna industrijska zona – Novo Pračno danas ne bi postojala i mi ne bismo imali već dva velika ulagača u toj zoni. Jedan gradi klaonicu, a drugi bio plinaru. Srećom od bivše Željezare, Grad je preuzeo infrastrukturno u potpunosti opremljeno zemljište pa tako imamo što ponuditi i ulagačima koji trebaju veće parcele i željeznički kolosijek unutar tvorničkog kruga. U zonu bivše Željezare dovodimo već spomenuti Mittelenergy i samoborski DIV. 

Sisak ima pet poslovnih zona- tko ih koristi, što se u njima proizvodi? 
Jedna je zona u cijelosti popunjena i nju koriste sisački obrtnici. U drugim zonama u pravilu posluju mali i srednji poduzetnici. Tako primjerice u najvećoj industrijskoj zoni – Južnoj industrijskoj zoni  djeluje tridesetak poduzetnika koji u prosjeku zapošljavaju po 25 radnika. Proizvodnja u ovoj zoni je tradicionalno iz sektora metaloprerađivačke industrije, no tu su i drugi proizvođači koji se bave izradom PVC stolarije, drvenih kuća itd. 

Kome je namijenjeno osam milijuna kuna vrijedan projekt poboljšanja poslovne infrastrukture u poslovnoj zoni Komunalna zona? 
Komunalna zona dokaz je da Grad Sisak zna privući investitore iz sektora usluga. Naime, u zoni je trenutno 31 tvrtka i trgovački centri u kojima je zaposleno oko 300 radnika. Komunalna zona, koja je prije desetak godina izgledala kao zapuštena graba, danas je prostorno i planski uređeno mjesto sa zelenim površinama, energetski učinkovitom javnom rasvjetom, izgrađenim prometnicama, nogostupima i ostalom pratećom infrastrukturom. Novim projektom, dio infrastrukture koja je nedostajala, bit će izgrađen te će ova zona u cijelosti biti spojena prometnicama koje će omogućiti nesmetani protok roba, ljudi i usluga. 

Kako napreduje projekt modernizacije javne rasvjete na području grada Siska? 
Zahvaljujući odličnoj suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te partnerskom odnosu resornog Ministarstva zaštite okoliša već smo realizirali dva veća projekta – obnovu fasada i  obnovu javne rasvjete. Ipak, mi smo puno ambiciozniji od toga te smo pri kraju s izradom elaborata s natječajnim troškovnikom cjelokupne nove mreže javne rasvjete koju ćemo ponuditi ulagačima po ESCO modelu. Vjerujem da ćemo u narednih godinu i pol zamijeniti sve neštedljive svjetiljke novim LED rasvjetnim tijelima te obnoviti oštećene stupove i nadograditi nove i uz to uštedjeti na računima za struju. U ovom trenutku, na području grada Siska je oko 6.500 rasvjetnih tijela koje planiramo zamijeniti novim LED rasvjetnim tijelima, a sve sukladno važećem zakonu o svjetlosnom onečišćenju. Sve to priprema je za provođenje projekta modernizacije javne rasvjete putem ESCO modela prema kojem će Grad uložiti oko 4,5 milijuna kuna godišnje koliko trenutno plaćamo električnu energiju i održavanje, a privatni ulagač će iz uštede koju ostvari isplatiti investiciju. 

Kakvi su rezultati Poduzetničkog inkubatora Sisak (PISAK)?
Ovaj je inkubator još jedan dokaz da pro aktivni pristup grada u partnerstvu s privatnom poduzetničkom inicijativom daje rezultate. Prepoznali smo tu inicijativu kao potrebu naših poduzetnika te je PISAK rezultat uspješne suradnje. Šest mjeseci nakon otvorenja, PISAK se već profilirao kao centralno mjesto za edukaciju poduzetnika. Prema našim informacijama u inkubatoru radi deset poduzetnika, zaposleno je oko 30 ljudi, a u ovih šest mjeseci je više od 50 poduzetnika koristilo usluge inkubatora. 

Kako ste apsorbirali Vladinu poreznu reformu, odnosno smanjenje poreznih prihoda?
I prije nego što smo saznali da gubimo oko 10 milijuna kuna poreznih prihoda pripremila sam grad za racionalnije poslovanje. Broj zaposlenih u gradskoj upravi je smanjen za 15  posto, što se odnosi na prekobrojne zaposlene u razdoblju kada se socijalni mir kupovao stvaranjem nepotrebnih radnih mjesta. I većina gradskih tvrtki je smanjila broj zaposlenih, a povrh toga su plaće, uključujući i moju, smanjivane u dva navrata. Znatne su uštede ostvarene rezanjem nepotrebnih troškova i transparentnim provođenjem javne nabave- sada postižemo neusporedivo niže cijene u odnosu na ono što se plaćalo u mandatu mog prethodnika. Također, smanjili smo i prijašnja izdvajanja za sport jer Sisak si ne može priuštiti da na svojoj grbači prehranjuje profesionalne nogometaše i rukometaše kao prije. Doduše, nije si mogao to priuštiti ni tada no to mog prethodnika nije sprečavalo u milijunskim ulaganjima za plaće sportaša. 

Kako napreduje razvoj turizma u Sisku, koliko grad koristi svoje rimsko nasljeđe?  
Spremamo se veću pažnju pokloniti kulturnom turizmu s naglaskom na bogatu povijest grada iz razdoblja rimske Siscije. Prezentirat ćemo postojeća arheološka nalazišta, a putem projekta Siscia Civitas Mundi, koji uključuje novi interpretacijski centar Siscia – sv. Kvirin, na jednom će se  mjestu predstaviti značajan dio naše baštine. Novi interpretacijski centar mogao bi privući dvostruko više turista. Projekt je podržalo i Ministarstvo kulture i uvrstilo ga  me među projekte za koje će se tražiti financiranje iz europskih fondova. 

Sisak kao zagrebačka luka

Kako posluje riječna luka Sisak? 

Sve moje snage usmjerene su u pokretanje državnog projekta iznimnog strateškog značaja, a riječ je o gradnji Riječne luke Crnac koja bi u perspektivi trebala postati glavna zagrebačka luka. U Sisku djeluje riječni brodar Dunavski Lloyd i jedino riječno remontno brodogradilište u Hrvatskoj te kao važno željezničko čvorište imamo sve pretpostavke da većina robe koja ide iz Zagreba i u Zagreb prođe kroz Sisak.