U Vladi se teško mire s tim da od investicija, kao ni potrošnje kućanstava, ni ove godine nema vjetra u leđa izlasku iz recesije. A kako im ne polazi za rukom ohrabriti investicije svojim politikama i potezima, iz resora financija u novije se vrijeme, očito ciljajući na druge načine poticanja rasta kredita, čuju i opaske kako bi monetarna vlast trebala relaksirati politiku rezervacija banaka.

Banke bi sigurno pozdravile, ali pitanje je bi li to (i koliko) poguralo kreditnu aktivnost, pogotovo onu usmjerenu na financiranje investicija. Kretanje domaćeg duga poduzeća u tom je smislu prilično poražavajuće. U dvije i pol godine mandata Vlade Zorana Milanovića domaći krediti poduzećima okopnili su za više od 11,8 milijardi, s tim da su oni za investicije pali čak 6,5 milijardi kuna. Potkraj svibnja ove godine zaduženost sektora nefinancijskih poduzeća za investicije iznosi 34,6 milijardi kuna, dok su potkraj 2011. ti krediti premašivali 41 milijardu. I u odnosu na početak ove godine stanje duga tvrtki prema domaćim bankama za investicije je (u kunama) niže za nešto više od 230 milijuna.

Ni uvjetno otpuštanje obvezne pričuve (upisivanjem obveznih blagajničih zapisa uz povlačenje novca ovisno o rastu kredita) za kojim je potkraj 2013. posegnuo guverner Boris Vujčić s ciljem stimuliranja kreditiranja gospodarstva nije dalo rezultata, barem ne vidljiva. Prema najnovijim podacima HNB-a, banke u beskamatnim blagajničkim zapisima središnje banke i dalje drže čak 3,35 milijardi kuna, odnosno samo 250 milijuna manje nego u prosincu, iako bi im te milijarde pod uvjetom dvostruko većeg rasta kredita tzv. nefinancijskim poduzećima mogle biti na raspolaganju za kamatonosne plasmane.

Problem dinamike kreditiranja i investicijskih apetita domaćeg gospodarstva očito je i dublji i slojevitiji. A HNB-ovo današnje viđenje kreditne i investicijske aktivnosti zorno se pokazuje i u korekciji makroekonomskih projekcija. U odnosu na prethodne prognoze u kojima su za ovu godinu optimistično predviđali rast investicija od 3,5 posto, sada u HNB-u računaju na njihov pad od 2,7 posto, dok za 2015. sada predviđaju tek skromnih 1,1 posto rasta investicija, a još donedavno su prognozirali 4,4 posto. Korekcije na niže objašnjavaju strukturom Vladina plana fiskalne prilagodbe, a pritom posebno ističu smanjen ulagački potencijal gospodarstva slijedom povećanja stope zdravstvenih doprinosa te povlačenja dobiti poduzeća iz javnog sektora.

Međutim, već neko vrijeme u središnjoj banci u vezi s kretanjem kredita upozoravaju i na to da se unutar sektora poduzeća pozitivniji signali razaznaju u kategoriji – malih. Nedavno su tako objavili i analizu duga tzv. nefinancijskih poduzeća i promjene njegove strukture u prošloj godini. Ukupan dug poduzeća, uključujući i domaći i inozemni, lani je povećan za 2,5 milijardi kuna, na 252,4 milijarde, a najveći porast, čak 1,6 milijardi kuna, zabilježen je u kategoriji malih poduzeća kojima je tako dug dosegnuo 92,3 milijarde kuna. U toj najbrojnijoj grupi poduzeća porast duga zabilježen je i prema domaćim kreditnim institucijama (za 925 milijuna, na 47,3 milijarde) i prema inozemnim kreditorima (za oko 640 milijuna, na 45 milijardi).

U kategoriji velikih poduzeća prirast kredita u domaćim bankama bio je, doduše, i veći, čak dvije milijarde kuna, no kod velikih je to tek posljedica zamjene inozemnog domaćim dugom. Usporedno im je, naime, inodug pao za dvije milijarde kuna.

HNB-ova analiza obuhvatila je gotovo 97 tisuća poduzeća, a kako ističu analitičari središnje banke, približno dvije trećine nema ih ni domaći ni inozemni dug, a svako treće u prosjeku je kreditno zaduženo kod domaćih banaka. Broj i postotak onih koji u fiannciranju koriste samo inozemni dug j gotovo zanemariv; takvih je približno tisuću i uglavnom se radi o inozemno kontroliranim poduzećima. Na inozemno kontrolirana poduzeća odnosi se gotovo polovina ukupnog inozemnog duga korporativnog sektora, dok je druga polovina podjednako raspoređena između javnih i privatnih domaćih tvrtki.

To se odražava i u znatno većem prosječnom inozemnom dugu tako zaduženih tvrtki u odnosu na prosječnu kreditnu zaduženost kod domaćih banaka. Premda u HNB-u trendove kreditiranja malih poduzeća ističu kao ohrabrujuće jer se mali doživljavaju propulzivnijima, zasad je to očito nedovoljno.