Javna su društva u prvom tromjesečju ove godine realizirala investicije na razini od 1,41 milijardu kuna, što je 11 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a plan investicija za ovu godinu sadrži vrlo konkretne projekte iza kojih čvrsto stojimo, poručio je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić.

• Dvostruko više neporeznih prihoda koji opterećuju gospodarstvo

"Ova Vlada ne govori ni o kakvim Potemkinovim selima nego konkretnim projektima koji imaju svoju vrijednost i za koje jamčimo svojim položajem da će biti i realizirane", kazao je Grčić na konferenciji za novinare u Vladi na kojoj je zajedno s ministrima gospodarstva te pomorstva, prometa i infrastrukture Ivanom Vrdoljakom i Sinišom Hajdaš Dončićem predstavio izvješće o radu Koordinacije za gospodarstvo, investicije i EU fondove.

Grčić je podsjetio kako su za ovu godinu planirane investicije od 69,5 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna više više nego prošle godine.

Pritom su investicije iz državnog proračuna planirane na razini 5 milijardi kuna (1,2 milijarde kuna više nego 2012.), javnog sektora u iznosu 14,3 milijarde kuna (oko 3,6 milijardi kuna više) te privatnog sektora od 50,2 milijarde kuna (ili 1,7 milijardi kuna više nego 2012.).

Država će napraviti sve sa svoje strane kada je u pitanju realizacija investicija u javnom sektoru, kazao je Grčić ističući kako su potrebne i privatne investicije, novi poslovni investicijski optimizam u privatnom sektoru. Ne možemo to jamčiti, ali možemo jamčiti angažman Vlade u stvaranju uvjeta da se privatne investicije i dogode, kazao je Grčić koji se nada i "kakvom-takvom gospodarskom rastu".

Uz predstavljanje tromjesečnih rezultata i plana investicija za ovu godinu, posebno su istaknute i mjere i aktivnosti otklanjanje prepreka investicijama, pri čemu je iznijet i podatak kako su utvrđene 572 vrste neporeznih prihoda, dok je u registru tih prihoda iz 2009. utvrđeno njih 245.

"Sve prethodne vlade ili su lagale s brojkom od 245 ili nisu znale", ustvrdio je Vrdoljak.

Napominje i kako je moguće da se nađe još neki neporezni prihod pa dok se taj posao ne završi ne želi izlaziti s preciznijim podacima koliko novca ode na te neporezne prihode.

Vrdoljak je izvijestio i kako su za TE Plomin C poslana pisma za dostavu obvezujućih ponuda koje se očekuju u listopadu.

Na upit nisu li projekti TE Plomin C, za koji je podnijeta tužba, i HE Ombla, koji nailazi na protivljenje u Ministarstvu zaštite okoliša, blokirani, Vrdoljak odgovara kako poziv za obvezujuće ponude za Plomin C znači da nije u blokadi kao i da će se kod HE Ombla poštovati zaštita okoliša i raditi u koordinaciji s Ministarstvom zaštite okoliša.

Nema tu blokade, poručuje i Hajdaš Dončić ističući kako se kod HE Ombla žele postaviti visoki standardi zaštite okoliša, pa se zato samo ne mogu jamčiti rokovi.

Hajdaš Dončić je naveo 15-ak najznačajnijih strateških investicija javnog sektora koji su u realizaciji, a među kojima su primjerice most Drava, dionica autoceste Ravča-Ploče, projekt osuvremenjivanja i izgradnje pruge na V.b1 koridoru (tzv. projekt Lika), itd.

Vrdoljak kod investicija privatnog sektora izdvaja 14 projekata približne vrijednosti 925,5 milijuna eura koja će kreirati oko 2.000 radnih mjesta.

U postupku rješavanja je njih 10 vrijednih oko 772,7 milijuna eura, a uz njih je vezano oko 1.230 novih radnih mjesta. Riješena su četiri projekta, vrijedna oko 153 milijuna eura, koji će omogućiti zapošljavanje oko 770 ljudi, kazao je Vrdoljak i kao primjere naveo investicije Saint-Jean Turbo II i E-Two Energy.

Zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Jakša Puljiz ističe i veliki napredak u korištenju sredstava pretpristupnih fondova EU, posebno IPA sredstava, a Grčić poručuje kako je plan do kraja ove godine dignuti iskorištenost sredstava iz IPA-e do 75 posto.

Kao najčešće prepreke za ulaganja i danas su izdvojeni problemi imovinsko-pravnih odnosa, sporost u donošenju urbanističkih planova, neujednačena provedba zakona, ali i neracionalno planiranje pojedinih projekata bez financijske utemeljenosti, dugotrajni i neizvjesni postupci javne nabave, neučinkovito vođenje projekta, itd., a na rješavanju tih problema radi više radnih skupina.