Profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Studij dizajna, Feđa Vukić predstavio je primjere dobre prakse inozemnih strategija razvoja drvne industrije i industrije namještaja, u prvom redu spomenuvši Veliku Britaniju i njihovu prepoznatljivost na ovom tržištu.
"Sve je to zahvaljujući strateškoj odluci Churchillove vlade 1944. godine da se osnuje državna agencija za industrijski dizajn, odnosno Council for Industrial Design ili današnji Design Council, te tako pomogne i oporavku britanskog gospodarstva. Tijekom šezdesetih godina volumen prodaje britanskog namještaja na domaćem i stranom tržištu u prosjeku je bio viši između 10 i 20 posto, ovisno o vrsti i tipu namještaja te tržištu. Tu je i horizontalni pristup, odnosno primjer javno – privatnog partnerstva u kojem su sudjelovali MoMA iz New Yorka i Merchandise Mart iz Chicaga, a čega je rezultat povećanje prodaje namještaja pojedinih proizvođača na domaćem za 30 posto, a stranom za 50 posto", ukazao je Vukić, naglasivši i da je prepoznavanje potencijala inovacije ključno za razvoj.
Naveo je i skandinavsku, talijansku te nekolicinu drugih diljem svijeta poznatih industrija namještaja i drugih proizvoda, dok je većem dijelu njih zajednički nazivnik bila intervencija vlade u interesu poboljšanja rezultata tih sektora.
Osim kratkoročnih posljedica i poboljšanja prodajnih rezultata, kako je navedeno, većini tih zemlja i njihovih industrija zajedničko je zadržavanje stabilne razine cijena bilo na stranim, bilo na domaćim tržištima. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, Vukić je ukazao da svakako još ima dosta posla za obaviti. "Namještaj je primarno dio životnog stila, a industrija namještaja je industrija životnog stila", poručio je na kraju svog izlaganja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.inače, proizvodnja namještaja je jedna od onih industrija gdje ne postoji “economy of scale”. Najvrijedniji resurs u čitavoj priči je DRVO. DRVO koje naši sijeku nemilice za sitnu paru
općenito, gdje god se čovjek okrene, neki genije “razvija hrvatsku ekonomiju”. A čitava Hrvatska na kraju egzistira od privatnog zimmer frei-a
drvna industrija (namještaja) je u sljedećem ciklusu prva za nove valove bankrota. Zašto? 1. sposobnost i umreženost politike i drvnog gospodarstva je takva da plaćajući ionako jeftinu sirovinu (još 25% manje ove godine danke ministar Toljušić) naši drvari, nesposobni proizvesti funkcionalan i estetski privlačan komad namještaja, idu u damping cijenama kao da prodaju namještaj od kartona, i uvjeravaju sami sebe da su “konkurentni”, egzistirajući na mletačkoj sječi hrvatskih šuma (koje su kao ničije). 2. Hrvatska drvna industrija je toliko prekapacitirana da je građevinski sektor za njih mala beba, a ti genijalni gospodarstvenici idu u dodatno širenje kapaciteta i povećanje proizvodnje u uvjetima kad je demografsko-ekonomska slika kompletne Europe prilično siva.. Europe u kojoj obitava ubitačna konkurencija u proizvodnji namještaja.
Uključite se u raspravu