Izniman interes industrijskih tvrtki iskazan lani za bespovratnim potporama za ulaganja Ministarstva gospodarstva nije se ponovio i ove godine.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak uspio je u državnom proračunu za ovu godinu i nakon rebalansa izboriti i nešto veći iznos sredstava nego u 2013., ukupno 132,55 milijuna kuna, ali je broj prijavljenih projekata zaprimljenih u predviđenom roku u lipnju bio za četvrtinu manji nego lani. Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu gospodarstva, ukupno je nominirano 340 projekata, dok je lani za ukupan fond potpora od 120 milijuna kuna prijavljeno bilo 475 projekata. Ipak, iz Ministarstva gospodarstva tvrde kako osjetno manji broj nominiranih projekata za potpore nije posljedica negativnih kretanja u gospodarstvu, lošeg stanja u sektoru industrije ili izostanku novih razvojnih projekata koji bi mogli biti kandidirani za bespovratnu potporu.

Prema njihovoj kalkulaciji, interes industrije zapravo je podjednak. Naime, od 475 projekata koji su kandidirani na prošlogodišnji natječaj Ministarstva, njih 120 bilo je odbačeno zbog neispunjavanja uvjeta natječaja, uglavnom zbog nepravdanja ranijih potpora i nedostavljene potrebne dokumentacije. To znači da je uvjete za pristup natječaju lani ispunilo 355 tvrtki. Rangiranjem i bodovanjem iz raspoloživih sredstava potpore je dobilo 110 tvrtki, a one se, ističu u Ministarstvu gospodarstva, nisu mogle javiti na natječaj ove godine. Detalje ovogodišenjeg natjecanja za bespovratna sredstva iz Ministarstva zasad još ne objavljuju, ali ističu kako je od pristiglih projekata ove godine znatno manji broj onih koji su u startu eliminirani zbog neispunjavanja uvjeta. Takvih je, tvrde, tek 25, pa kada se podvuče crta, iz Ministarstva zaključuju da je broj prijava otprilike isti u odnosu na prošlu godinu. No, tko su ovogodišnji dobitnici potpora iz Ministarstva gospodarstva zasad ne otkrivaju.
 

U tijeku su postupci potpisivanja ugovora, a tek kad se to provede, biti će objavljena i cjelokupna statistika vezana uz ovogodišnji operativni program, kažu iz Ministarstva gospodarstva.No, da je jedan od važnijih razloga slabijeg interesa za potpore upravo činjenica da se na natječaj ne mogu javiti tvrtke koje su lani dobile potpore iz ovog programa ocjenjuju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Takav odgovor dobili smo od direktorice Sektora za industriju HGK Zoje Crnečki, uz ogradu da još uvijek u HGK nisu vidjeli podatke o rezultatima natječaja. Ove godine, naime, HGK i Hrvatska udruga poslodavaca nisu imali svoje predstavnike u Povjerenstvu za provedbu Operativnog programa. Iz Ministarstva gospodarstva navode i još jedan mogući razlog manjem broju ovogodišnjih prijava za potpore, a to je uvedeno pravilo nedopuštene kumulacije poticaja.

"U vrijeme trajanja natječaja u Ministarstvu gospodarstva bili su otvoreni natječaji u Ministarstvu poduzetništva – Poduzetnički impuls i EU natječaj, a zbog nedopuštene kumulacije neke tvrtke su odabrale javiti se samo na jedan natječaj", pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva. Ipak, tumačenje slabijeg odaziva industrijskih tvrtki ukazuje i kako je u Hrvatskoj zapravo relativno mali broj poduzeća iz industrijskog sektora koja se uopće mogu natjecati za ova sredstva. Lani je omogućeno da se u ovaj program uključi i prehrambenu proizvodnju, iz koje je na kncu pristigao i najveći broj kandidatura za bespovratna sredstva.

No, natjecat se ne mogu niti tvrtke koje su u predstečajnim potupcima, koji imaju nepodmirene obveze prema državi i radnicima, kao i svi oni čiji je kumulativni gubitak u zadnje tri godine prešao 30 posto ukupnog prihoda u 2013. godini. A zna li se da je onih 110 tvrtki koje su lani dobile potpore Ministarstva, a među kojima su bili Ericsson Nikola Tesla, Coca Cola, Ledo ili zagrebačka tvornica konca Unitas, po prihodima i ostvarenom izvozu oko 20 posto prerađivačke industrije, može se zaključiti da preostaje očito mali krug onih koji se uopće i mogu javiti za potpore. No, zabrana prijavljivanja onih koji su već dobili državnu potporu traje godinu dana, pa se veći interes može očekitvati dogodine.