Predstavljajući važne zakone iz područja energetike i investicija, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak novinarima je potvrdio da će novi Zakon o strateškim investicijskim projektima RH sutra uputiti u Vladinu proceduru radi ocjene i usklađivanja s politikama ostalih Vladinih resora.

"Cilj zakona je skratiti i znatno ubrzati procese ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za ostvarivanje projekata, kako Vladinih tako i privatnih koji su od strateškog interesa za državu", kazao je Vrdoljak, dodavši da se definiraju procedure i načini ostvarenja investicijskih projekata od starteške važnosti za RH, tijek priprema projekata, izvedba projekata te stavljanje investicija u funkciju.

Vlada će, kazao je, odrediti kriterije ulaska na listu prioritetnih projekata za državu. "A naš je prijedlog da za kapitalne investicije u industriju prag ulaganja iznosi 150 milijuna kuna (20 milijuna eura) dok za one u turizmu iznosi 375 milijuna kuna (50 milijuna eura), uz dodatne kriterije, kao što je povećanje broja radnih mjesta", objasnio je.

Predlagatelj zakona je Ministarstvo gospodarstva, a u njegovoj izradi i pokretanju sudjelovali su Ministarstvo pravosuđa s kojim je praktički sve dogovoreno oko postupaka izvlaštenja i ubrzanog rješavanja imovinsko pravnih odnosa, kao i Ministartsvo pomorstva, prometa i infrastrukture vezano za koncesije,  te Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede te kulture, zaštite okoliša i prirode.

Vrdoljak je inače najavio da priprema mjere, dugoročne i kratkoročne, za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koje će uskoro predstaviti, a kojima je cilj da se Hrvatska u idućoj godini sa 81. mjesta na ljestvici konkurentnosti pomakne prema naprijed te preokrene trend s obzirom da uzastopce pada i po nekoliko mjesta posljednjih godina. 

Rekao je i da nijedan zakon sam za sebe nije čarobni štapić te da su poboljšanja bitna u usklađivanju procedura i otklanjanju administrativnih prepreka u više zakona koji se uskoro planiraju poslati u proceduru.

Kao primjer je istaknuo Zakon o rudarstvu koji se odnosi na crpljenje, odnosno iskorištavanje šljunka i kamena, a koji će skratiti procedure za 60 posto. Raspisivat će se i jedinstveni postupak u kojem će investitori koji dobiju koncesiju za istraživanje istodobno dobiti i koncesiju za eksploataciju, što dosad nije bio slučaj i na što je Europska komisija imala značajne primjedbe.

Vrdoljak je naglasio i važnost predstojećih izmjena Zakona o gradnji i prostornog uređenja koji će ići u javnu raspravu za nekoliko tjedana, a gdje će biti dosta velikih promjena zbog skraćivanja postupka ishođenja dozvola, što će olakšati provedbu mnogih manjih investicija i naravno utjecati na podizanje konkurentnosti.

Nova informacija u odnosu na projekt LNG terminala je da se, nakon što su dva Vladina resora – ono gospodarstva i vanjskih poslova, te predsjednik Ivo Josipović, informirali partnere iz Katara o trenutačnom stanju projekta, sada očekuje pismo namjere Katara u pogledu oprskrbe plinom za razdoblje od 25 godina, i to otprilike u narednih mjesec i pol dana.

Upravo bi projekt LNG terminala zbog interesa Katara (koji postoji od 2003.) mogao biti među prvima na listi strateški važnih prioriteta za državu prema novom Zakonu o strateškim investicijskim projektima RH, i to u svrhu ubrzanja realizacije prostorno planske dokumentacije te studije utjecaja na okoliš.

"S projektom LNG-a cilj nam je kreirati spot tržište za ovu regiju istočne Europe koja troši 50 milijardi kubika plina godišnje", rekao je Vrdoljak dodavši kako tek predati ponudu vlansiku zemljišta, tvrtki Ćuf d.o.o. iz Omišlja, u suvlasništvu Adria Oila (82 posto) i Dine Petrokemije (18 posto).

Na pitanje novinara hoće li se, s obzirom na predstečajnu nagodbu Dina Petrokemije, iz cijene za prodaju zemljišta isplatiti radnici, rekao je sljedeće: "Ako se to čeka, bit će brzo realizirano, jer uskoro očekujte ponudu HEP-a". Nisu htjeli govoriti o cijeni koja će biti ponuđena. HEP ima u budžetu za 2013. godinu novac predviđen za kupnju tog zemljišta. Vrdoljak je rekao i da, bez obzira na ishod predstečajne nagodbe, to neće omesti državu da dođe do tog zemljišta. Vrdoljak je potvrdio i mogućnost da se pronađe novi strateški partner, što bi moglo značiti da turski investitor Caliskan u bivšu Ježićevu tvrtku Adria Oil iz sastava Dioki grupe zbog nepoznatih razloga neće pokrenuti proizvodnju. Nagađa se da bi turska tvrtka također mogla biti zainteresirana za zemljište koje se neslužbeno procjenjuje na oko 300.000 četvornih metara.

"S obzirom da Hrvatska ne odustaje od kraka Južnog toka, Plinacro je ovlašten voditi pregovore s Gazpromom o tome", kazao je Vrdoljak.

Osvrnuo se i na važne zakone iz područja energetike, na monitoring u pregovaračkom poglavlju 15. (energetika), s obzirom da se Hrvatska obvezala da će do pristupanja Europskoj uniji implementirati paket energetskih zakona koji je donesen 2009., takozvani 3. paket zakona EU.

U tom smislu je rekao da su doneseni zakon o energiji kao probni zakon elektro-sektora , zakon o regulaciji energetskih djelatnosti iz listopada 2012. , a da će se do kraja godine donijeti Zakon o tržištu električne energije, koji je prošao javnu raspravu te zakon o tržištu plina koji je trenutno u javnoj raspravi. Vrdoljak očekuje da će on do kraja prosinca biti usvojen na Vladi i upućen u saborsku proceduru.