Kreativci i kulturnjaci s nestrpljenjem čekaju objavu nikad većeg natječaja namijenjenog njihovom sektoru. S nestrpljenjem jer je poziv vrijedan 33 milijuna eura, u kojem se iznos bespovratne potpore po projektu penje na gotovo milijun eura – odgođen. Najavljeno je bilo da će poziv “Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija” biti objavljen u prvom tromjesečju ove godine, a neslužbeno još krajem prošle, da bi ga nadležno Ministarstvo kulture i medija sada odgodilo.

“Obavještavamo vas da će Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija biti objavljen u prvoj polovici 2023.”, odgovaraju iz ovog resora Poslovnom dnevniku, ne navodeći točan datum objave. No, neposredno prije dovršavanja ovog izdanja Poslovnog dnevnika teksta, javio se Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, koji ističe kako ipak vjeruju da će poziv uspjeti objaviti i raspisati u zadanom roku, odnosno do 31.3.

“U ovom trenutku nema kašnjenja”, kaže te objašnjava da su prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti obvezni objaviti, ali ne i raspisati poziv do tog datuma. Dodaje i da će prijave ići po modalitetu privremenog, a ne trajnog poziva, odnosno najbržeg prsta koji često izaziva kontroverze.

Iz ovog poziva, čija su sredstva planirana u okviru NPOO, visina će se potpora kretati od 13,2 tisuće do gotovo milijun, točnije 995 tisuća eura, a prihvatljiva područja za sufinanciranje su gotovo sva iz ovog sektora (audiovizualna djelatnost uključujući videoigre, mediji, baština, dizajn, izvedbene umjetnosti, knjige i nakladništvo te primijenjene i vizualne djelatnosti). Što skorije raspisivanje poziva, kažu upućeni, bilo bi poželjno jer velik iznos sredstava mora biti potrošen do 2026. godina.

Ivana Nikolić Popović, jedna od autorica Projekta Ilica: Q’art, ujedno i jako dobra poznavateljica stanja u domaćoj kulturnoj i kreativnoj industriji, navodi da se radi o jednom od najpropulzivnijih sektora u svijetu.

“Stoga je iznimno važno pokrenuti i potaknuti taj sektor da se, kao prvo, istraže svi potencijali, osnaži i jasno artikulira što on jest i njegova pozicija. Kroz ovaj natječaj konačno dobivamo tu priliku i mogućnost”, ističe. Međutim, napominje, “trebalo je to napraviti još prije dvije godine kada je pokrenut novi koncept od strane Europske komisije pod imenom Novi Europski Bauhaus”. Usto, Nikolić Popović kritički gleda i na ciljeve te usmjerenost natječaja.

Kako piše u NPOO-u, a navode i iz resornog Ministarstva, digitalni će doprinos biti ključan u prihvaćanju sufinanciranja projekta. Cilj je poziva, naime, jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih industrija za poslovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu te razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga.

“To je, naravno, jako važno. Međutim, onaj koji zaista poznaje stvaralaštvo i naš sektor, zna da je u našim djelatnostima iznimno važno pokrenuti načine i modele za poticanje kreativnosti, stvaralaštva i pokretanje interdisciplinarnost, kako bi se vrijednost sektora prelila i na sve ostale gospodarske sektore. A to ne vidim u ovom natječaju. Usmjeriti se samo na digitalizaciju i tržište nije osnovna misao Novog Europskog Bauhausa i svega što se pokreće kroz EU dokumente unazad dvije godine, već i stvaranje ovih vrijednosti”, upozorava Nikolić Popović, čija su istraživanja pokazala da je Hrvatska u svijetu mnogo poznatija po svojim umjetnicima i kreativcima nego po nogometu. Inače, navodi da i oni imaju gotove projekte za ovaj natječaj te još samo čekaju njegovo otvaranje. “Nekoliko će različitih inicijativa koje pokrećemo sigurno biti prijavljeno na natječaj”, kaže, ali ne želi otkrivati detalje.

Covid je bio koban

Značaj natječaja dodatno dobiva na težini kada se zna da je upravo kulturna i kreativna industrija bila najpogođenija korona krizom. Studija “Kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19”, pokazala je da je u četverogodišnjem razdoblju (između 2015. i 2019.) ova industrija rasla 6,9%, odnosno znatno brže od ostatka gospodarstva (2,3%), da bi u 2019. njezina bruto dodana vrijednost iznosila 10,1 milijardu kuna ili 3,1% BDP-a. Međutim, 2020. pala je čak 8,4%, što je bio najizraženiji pad u usporedbi sa svim ostalim djelatnostima.

Sektoru je, dakle, potrebna potpora koja bi ga vratila na staze rasta. I dok Ivana Nikolić Popović smatra da nije najbolje da se natječaj limitira na vezu s digitalizacijom i tržištem, u Hrvatskoj gospodarskoj komori, unutar koje djeluje Zajednica kreativnih i kulturnih industrija, u tome ne vide problem. Dapače, kažu, “digitalizacija tvrtki iz kulturnog i kreativnog sektora je okidač širenja konzumacije i monetizacije kulturnih i kreativnih dobara”.

Ne doživljavaju ih kao biznis

No, Jagoda Divić, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK-a, napominje da je glavna specifičnost tog sektora u Hrvatskoj činjenica da se kultura i kreativne industrije uopće ne doživljavaju kao poslovni sektor.

“To dovodi do potrebe za njegovim strukturiranim osnaživanjem”, ističe. Navodi i da će EU fondovi i sufinanciranje u tome imati važnu ulogu.

“Ova investicija predstavlja izuzetno važan trenutak za kulturne i kreativne industrije i mogućnost veće tranzicije u poduzetnički prostor”, ističe Divić.

Što pak interesa za natječaj tiče, kako poduzetnika, tako i fizičkih osoba, umjetničkih organizacija te ustanova, on bi trebao biti velik. Potvrđuje to upitnik, uvjeravaju iz Ministarstva kulture, koji su poduzetnici ispunjavali početkom prošle godine, a putem kojega su se očitovali o projektima koje pripremaju.

“Informacije sakupljene putem upitnika potvrdile su veliki interes i potrebe poduzetnika za svim vrstama ulaganja pa tako i za ulaganjima koja su u skladu s ciljem investicije i poziva”, poručuju.