Zapošljavanje ima više ciljeva. Ti ciljevi su ekonomski i socijalni, stoga politika zapošljavanja mora biti usmjerena u oba pravca. Zapošljavanje motivirano isključivo ekonomskim ciljevima i rukovođeno kriterijima maksimalne efikasnosti, imalo bi za posljedicu eliminaciju značajnog broja radnika marginalne efikasnosti iz procesa zapošljavanja.

Ugovori o poslovnoj suradnji

Posljednjih dvadesetak godina društveno poduzetništvo postaje rastući fenomen na svjetskoj i europskoj gospodarskoj sceni i potvrđuje izravan doprinos ekonomskom razvoju zemlje, potičući zapošljavanje i društveni angažman marginaliziranih skupina u poslovnim aktivnostima kojima nije jedini cilj ostvarivanje profita, već omogućavanje sigurnih radnih mjesta, društvene dobrobiti i pozitivnih promjena u društvu, ali i okolišu.

Republika Hrvatska 2015. godine donijela je Strategiju društvenog poduzetništva i definirala pojam društvenog poduzetništva: ‘Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice’.

“Hrvatska se oslanja na različite pravne oblike društvenog poduzetništva, a kada je riječ o zapošljavanju osoba s invaliditetom primjenjuje model zaštitnih i integrativnih radionica.

Integrativna radionica je ustanova ili trgovačko društvo, koje zapošljava osobe s invaliditetom i zapošljava najmanje 40 posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Minimalan broj zaposlenih osoba s invaliditetom u integrativnoj radionici ili integrativnoj radnoj jedinici je pet”, ističu iz Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Socijalan aspekt integrativnih radionica i integrativnih radnih jedinica jasno se reflektira kroz kadrovske, tehničke i organizacijske uvjete u kojima su dužne djelovati, a kojima je primarna zadaća zaposlenim osobama s invaliditetom osigurati stručnu podršku, nadzor i vodstvo stručnih radnika.

“Zaštitnu ili integrativnu radionicu može osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, centar za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba. Po ispunjenju kadrovskih, tehničkih i organizacijskih uvjeta propisanih Pravilnikom o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom izdaje mišljenje, a rješenje o statusu izdaje ministarstvo nadležno za rad. Temeljem ishođenog rješenja Zavod vodi evidenciju – Knjigu evidencije zaštitnih i integrativnih radionica i radnih jedinica”, objašnjavaju iz Zavoda gdje vrše kontinuirani stručni nadzor, te financijski nadzor integrativnih radionica i integrativnih radnih jedinica i pruža svu potrebnu podršku.

Zakonodavni okvir omogućava obveznicima kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom da kvotnu obavezu ispune na ‘zamjenski način’, odnosno putem ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom ili integrativnom radionicom.

“Iako je primarni cilj zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, neophodno je povećati broj integrativnih radionica ili integrativnih radnih jedinica, koje će lokalno i regionalno pokriti potrebe za ovom vrstom zapošljavanja”, poručuju iz Zavoda i nadodaju da je u Hrvatskoj evidentirano 12 integrativnih radionica i 5 integrativnih radnih jedinica. Djelatnosti su različite, od tekstilnog programa, praonice rublja, izrade obuće, proizvodnje čokolade, ugostiteljstva, pekarstva, prerade poljoprivrednih proizvoda, izrade namještaja, proizvodnje papira i kartona, trgovine, pakiranja, reciklaže, proizvodnje folija i dr.

Stručna pomoć i podrška

“Sa zadovoljstvom možemo reći kako svih 17 poslovnih subjekata pozitivno posluje te zapošljavaju stručne radnike, koji osobama s invaliditetom osiguravaju stručnu podršku i nadzor. Možemo reći kako je jačanje okvira za ovaj oblik društvenog poduzetništva velik iskorak u zapošljavanju osoba s invaliditetom te predstavlja najviši mogući oblik uključenosti u svijet rada, u suštini na otvorenom tržištu, uz istovremeno osiguranu stručnu pomoć i podršku”, zaključuju u Zavodu.