Hrvatska agencija za hranu objavila je izvješće Centra za sigurnost hrane o rezultatima samokontrola proizvođača hrane tijekom tri godine.

Analiziran je ukupno 15.281 uzorak hrane. Svake godine obrađeno je više od 5.000 uzoraka. Najviše je analizirano polugotovih i gotovih jela, a potom slijede kolači, žitarice, pekarski proizvodi i tjestenine, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, te bezalkoholna pića, pivo i led.

Uzorci hrane analizirani su na mikrobiološke parametre u skladu s Uredbom i Vodičem o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a rezultati su obrađeni i prikazani zbirno, stoji u izvješću Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Treba naglasiti da se u izvješću Centra za sigurnost hrane ne navodi tijekom koje je tri godine inspekcija provedena.

Rezultati izvješća ukazuju na prisustvo povećanog broja aerobnih mezofilnih bakterija u većini kategorija hrane. Slijede enterobakterije, zatim plijesni i kvasci, a u manjem broju kategorija hrane utvrđena je kontaminacija bakterijama. 

Treba napomenuti da povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija u hrani obično ukazuje na starosti i lošiju mikrobiološku kakvoću hrane.

Sustav samokontrole proizvođača hrane

Sigurnost hrane imperativ je stavljanja proizvoda na tržište, stoji u uzvješću, stoga je u prehrambenoj industriji, na industrijskoj i obrtničkoj razini, proizvodnja regulirana propisima (zakoni, uredbe, pravilnici, vodiči) čije kriterije hrana mora zadovoljiti u trenutku proizvodnje i u trenutku stavljanja na tržište tijekom njezinog deklariranog roka trajnosti.

Pravila EU u pristupu higijeni hrane kroz cijeli hranidbeni lanac jedinstvena su u svim zemljama članicama. Primarnu odgovornost za sigurnost hrane nose subjekti u poslovanju s hranom. To znači da su, prema zakonskim odredbama, subjekti dužni uspostaviti sustav samokontrole svoje proizvodnje kako bi hrana koju proizvode zadovoljavala kriterije sigurnosti hrane.

Više pročitajte OVDJE.