S mjesečnim rastom od 1,3 posto ili 580 milijuna eura, ukupan bruto inozemni dug Hrvatske krajem rujna prošle godine dosegnuo je 46,5 milijardi eura, odnosno 107,8 posto BDP-a, a porast ino duga na mjesečnoj razini prvenstveno je posljedica rasta duga opće države koji je u odnosu na kolovoz povećan za gotovo 700 milijuna eura ili 5,4 posto.

"Velike potrebe države za novim zaduženjima u neposrednoj su vezi s odgođenom i/ili preslabom fiskalnom konsolidacijom, pa se uslijed kumuliranja proračunskih deficita i dospjelih neplaćenih obveza, država nastavila zaduživati i na inozemnom financijskom tržištu", ističu analitičari Raiffesenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Pritom predviđaju da bi se, u uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, razina inozemnog duga do kraja 2014. mogla kretati na razinama od oko 108 posto procijenjenog BDP-a.

Dodaju da posljedično i udio sektora države u ukupnom bruto inozemnom dugu bilježi stalni porast te je koncem rujna prošle godine dosegnuo 29,2 posto, ili 12,5 postotnih bodova više nego krajem rujna 2009. godine.

Na godišnjoj razini rast ukupnog bruto inozemnog duga do kraja rujna 2014. iznosio je 2,4 posto ili 1,1 milijardu eura, dok je u usporedbi s koncem 2013. bio veći za 1,2 posto, odnosno 535 milijuna eura.

Krajem rujna bruto inozemni dug opće države iznosio je 13,5 milijardi eura, što je gotovo 2 milijarde eura ili 16,9 posto više u odnosu na rujan 2013., dok je u odnosu na kraj 2013. opća država povećala obveze prema inozemnim vjerovnicima za 835 milijuna eura ili 6,6 posto.

Analitičari RBA pritom ističu da, izuzev travnja 2014. kada je zabilježena negativna godišnja stopa promjene, državna komponenta bruto inozemnog duga kontinuirano bilježi pozitivne godišnje stope rasta još od rujna 2009.

Uz državu, pozitivan doprinos porastu ukupnog bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini došao je i od ostalih domaćih sektora, odnosno trgovačkih društava, čiji je dug krajem rujna iznosio 18,4 milijardi eura i porastao je za 0,2 posto. Na godišnjoj je razini njihov dug porastao 128 milijuna eura ili 0,7 posto, dok je u usporedbi s koncem 2013. bio veći za 420 milijuna kuna, što je porast od 2,3 posto.

Ipak, navode iz RBA, bez obzira na iskazani rast duga na mjesečnoj i godišnjoj razini, sektor trgovačkih društava zabilježio je pad svog udjela u ukupnom bruto inozemnom dugu s 39,9 posto, koliko je iznosio u kolovozu, na 39,5 posto u rujnu.

S udjelom od 17,5 posto, pak, dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je krajem rujna lani 8,1 milijardu kuna, zabilježivši pad i na mjesečnoj i godišnjoj razini, i to za 2,2 i 13,6 posto.

Ovaj sektor također bilježi kontinuirane negativne godišnje stope promjene stanja inozemnog duga, potvrđujući dugotrajno razduživanje koje datira još od svibnja 2012., kažu analitičari RBA.

Tako je i u odnosu na kraj 2013. dug drugih monetarnih financijskih institucija krajem rujna 2014. bio niži za milijardu eura, odnosno zabilježio je dvoznamenkastu stopu pada od 11,2 posto.

"U uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, predviđamo da bi se razina inozemnog duga do kraja 2014. mogla kretati oko 108 posto procijenjenog BDP-a. Pritom je važno naglasiti da deprecijacija eura u odnosu na dolar utječe na visinu inozemnog duga iskazanog u eurima, no država je svoj dug denominiran u dolarima zaštitila tzv. hedgingom, pa iskazani dug u eurima realno ima niži iznos", zaključuju iz RBA.