Pad kredita domaćih banaka iz prošle godine nastavljen je i u prvoj polovici ove godine, ali blažim tempom.
Lani je u kunama pad stanja kredita iznosio tri posto, a u prvom polugodištu ove godine 0,6 posto. Mnogi ekonomisti u tome iščitavaju manjak investicijskog optimizma, iako se usporedo s padom domaćeg zaduživanja u korporativnom sektoru događa rast inozemnog zaduživanja. Premda su uvjeti financiranja na domaćem tržištu bolji, zdravije kompanije koriste povoljnije inozemne izvore. U takvoj situaciji, a ima li se na umu da je i država smanjila potražnju za financiranjem kod domaćih banaka, kao i da depoziti i dalje bilježe rast, nastavljen je i višegodišnji trend razduživanja domaćih banaka. u samo dvije i pol godine strani su vlasnici banaka više nego prepolovili kredite ovdašnjim bankama.
Još krajem 2012., naime, matične su banke kod hrvatskih podružnica imale plasirano 23,8 miliardi kuna kredita, dok su sredinom ove godine oni pali na 11,5 milijardi. Ukupni izvori financiranja stranih vlasnika pali su, naravno, znatno manje, barem u postocima, jer je vlasnički kapital daleko manje mobilan od dužničkoga. U tom razdoblju, podaci središnje banke sugeriraju da su matice izvore financiranja ovdašnjih banaka reducirale za oko 27 posto, sa 55,8 milijardi potkraj 2012. na 40,8 milijardi sredinom ove godine.
Danas su tako depoziti kao izvor financiranja dostigli rekordnih 290 milijardi kuna ili 88,5% ukupnih, dok su, primjerice, 2012. u ukupnim izvorima depoziti participirali 84 posto. Što se tiče domaćeg financiranja poduzeća, pak, i dalje su sektorski najzastupljeniji građevinarstvo, s oko četvrtine bankovnih kredita korporativnom sektoru, te prerađivačka industrija na otpada petina plasamna, i trgovina s 18 posto udjela u svim kreditma sektoru poduzeća. Te tri djelatnosti imaju, nažalost, i natprosječan udjel loših kredita.
Od nepunih 105 milijardi kuna plasmana svim trgovačkim društvima, u kategoriji problematičnih ukupno je 32 milijarde. Unutar loših kredita poduzeća pak više nego svaka četvrta kuna odnosi se na loše kredite plasirane građevinarima, dok približno petina otpada na trgovinu i prerađivačku industriju. U djelatnosti turizma pak udjel je loših kredita manji nego udjel tog sektora u ukupnim korporativnim kreditima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu