S ratom na istoku Europa zaokreće prema snažnijim ulaganjima u obranu i sigurnost. Europska investicijska banka pokreće Stratešku europsku sigurnosnu inicijativu (SESI) vrijednu do 6,6 milijardi eura do 2027.

Novac je namijenjen za dualna istraživanja (za civilnu i vojnu uporabu), razvoj i inovacije, civilnu sigurnosnu infrastrukturu i najmodernije tehnološke projekte, od svemirskih ulaganja, AI-ja, kvantne tehnologije, kibernetičke i bio sigurnosti što uključuje sigurnosti ljudi, proizvodnje hrane i izvora vode.

Nova inicijativa neće mijenjati definicije isključenih sektora što konkretno znači da EIB ni dalje neće financirati naoružanje i obranu kako je ona temeljno definirana. “SESI projekti moraju biti dualne namjene i vođeni civilnom primjenom što znači da se očekuje da imaju pretežno civilnu upotrebu”, ističe banka.

Šansa i za akademsku zajednicu
Gordan Pešić, zadužen za razvoj poslovanja u DOK-ING-u, pozdravlja inicijativu EIB-a smatrajući da unutar nje itekako ima prilika za hrvatske tvrtke, ali i akademsku zajednicu.

“Svakako u tom programu ima prostora za domaće proizvođače, posebno za one koji zatvaraju tzv. ‘capability gapove’ u sigurnosnom smislu. Među njima i DOK-ING koji proizvodi robotizirane i automatizirane sustave visoke dodane vrijednosti koji miču čovjeka iz neposredne opasnosti”, kaže Pešić.

Premda ne financira proizvođače oružja niti temeljnu obranu, propozicije SESI inicijative ostavljaju širok manevarski prostor. “U njih bi se mogle uklopiti tvrtke poput osječkog startupa Orqa, Šestan Buscha, GDI-ja, čak i tekstilne kompanije koje razvijaju pametne materijale”, smatra on. DOK ING je, podsjetimo, na nedavno završenom sajmu World Defense Show u Saudijskoj Arabiji izazva pomamu svojim Komodom, jedinstvenom robotskom platformom za djelovanje u uvjetima kemijske, biološke, radiološke u nuklearne opasnosti, upravo dualne namjene.

Osim za realni sektor prostora, kaže Pešić, ima i za akademiju, odnosno istraživačke projekte u institucijama poput Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Fakulteta strojarstva i brodogradnje, i lepezu od sofisticiranih računalnih rješenja, upotrebe umjetne inteligencije do, ponovno, pametnih materijala.

Svoj potencijalni interes za novim europskim programom financiranja potvrđuju i u Orqi, danas već svjetski poznatom startupu po visoko inovativnim naočalama za upravljanje dronovima.

“Puno stvari koje razvijamo prirodno su dualne namjene, od radio-komunikacijskih rješenja, do sustava daljinskog vida, i općenito dron tehnologija”, kaže suosnivač i CEO Srđan Kovačević uz napomenu da su i dosad učinkovito koristili europske, kao i domaće izvore financiranja.

“Sustav za prijenos video signala s niskom latencijom, što rečeno znači da video signal ima malo kašnjenje i omogućuje učinkovito i precizno upravljanje daljinskom platformom (primjerice brodom, vozilom ili dronom), razvijamo za hobističke dronove, no u suštini istu tehnologiu moguće je upotrijebiti i u obrambene svrhe”, kaže.

Osvrćući se na aktualni zaokret Starog kontinenta prema jačanju obrane i sigurnosti, Kovačević kaže da je Europa, za razliku od SAD-a, u te segmente vrlo slabo ulagala kroz inicijative privatnih inovativnih kompanija pa u svjetlu aktualnih događanja ne čudi nastojanje da se smanji jaz.

Dugoročni benefiti
“Ne iznenađuje da su propozicije strategije ulaganja postavljene prilično široko, jer ako bi javna institucija precizno definirala što mora biti inovacija, to neće biti inovacija.

Motivacija za ulaganje u obranu i sigurnost sad je velika zbog aktualne situacije, no prije ili kasnije će i to proći, a povećana ulaganja danas će rezultirati novim tehnologijama koje će ne samo pomoći većoj sigurnosti europskog kontinenta već će i nakon toga naći primjenu u mirnodopske i humanije svrhe”, kaže Kovačević.

Tehnologije koje razvijaju demonstiraju upravo to; osim u obrambene svrhe jednako se mogu koristiti za nadzor požarišta, izviđanje iz zraka, potragu za nestalima, u poljoprivredi…