Sektor transporta morat će zbog EU planova ubrzanim korakom krenuti prema smanjenju ugljičnog otiska, korištenju alternativnih goriva i drugim zelenijim alternativama. Na prvoj sjednici ove godine Vlada je u Sabor uputila prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, kojim Hrvatska usvaja europski paket koji predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine.
Kroz europske mehanizme trgovanja emisijama i poticanje inovacija, zakon uključuje mjere za prijelaz na zelene tehnologije u transportu te integraciju održivih goriva, modernizaciju voznih parkova i jačanje željezničkog prijevoza. Međutim, stručnjaci već sada upozoravaju kako je zelena tranzicija za ovu gospodarsku granu prepuna izazova.
Zahtjevna prilagodba
Iz Sektora za promet Hrvatske gospodarske komore (HGK) smatraju da ti glavni izazovi s uključuju nekoliko ključnih aspekata. “Velika ovisnost o fosilnim gorivima daje svoj značajni doprinos emisiji stakleničkih plinova budući da većina vozila koristi upravo ta goriva. Također, jedan od problema predstavlja i nedovoljna infrastruktura za alternativna goriva – nužno je dodatno razviti mrežu punionica za električna vozila i druge oblike alternativnih goriva”, upozoravaju iz Sektora za promet Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Pored toga iz HGK komentiraju kako će pridržavanje novih zakonskih okvira i standarda vjerojatno biti zahtjevno za operatore u prometu, što će dodatno otežati proces prilagodbe i dekarbonizacije sektora. Uz transport, veoma često ide i logistika. Naime, logistika je širi pojam koji uključuje planiranje, upravljanje i optimizaciju lanca opskrbe, dok je transport jedan od njezinih ključnih dijelova, zadužen za fizički prijevoz robe od jedne do druge lokacije.
Tako su novim ‘zelenim’ zakonom zahvaćeni i brojni hrvatski logističari. Cargo-partner, međunarodna logistička kompanija koja se bavi transportom, skladištenjem i upravljanjem lancima opskrbe, već je u poslovanje uvela brojne zelene politike.
“Europska zelena politika označava ključan korak prema održivijem gospodarstvu Hrvatske. Smanjenje emisija CO2 u logističkom sektoru nije samo regulativni zahtjev, već temeljna obveza prema budućim generacijama. Za uspjeh u ostvarenju ovih ciljeva neophodni alati bit će inovacije, strateška ulaganja u zelene tehnologije te aktivno dijeljenju znanja i najboljih praksi”, smatra Zoran Starčević, generalni direktor tvrtke cargo-partner Hrvatska.
Sinergija svih dionika
Tranzicija koja predstoji transportu i logistici zahtijevat će sinergiju svih dionika u sustavu, no čini se kako se ide u tom smjeru. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od siječnja do rujna 2024. godine prevezeno 101,5 milijuna tona robe, te pritom zabilježen porast ukupno prevezene robe za pet posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Činjenica da je željeznički prijevoz zabilježio rast od 11 posto, pokazuje pomak prema održivijim oblicima transporta.
Koliko je ‘zelenije’ poslovanje važno potvrđuje i Andreja Pavlović, voditeljica Zavoda za održivost i klimatsku otpornost u cargo-partneru: “Smanjenje ugljičnog otiska u opsegu tri emisija, koji obuhvaća transport i distribuciju, ključno je jer čini oko 90 posto emisija tvrtki.
Optimizacija ruta, korištenje alternativnih goriva i razvoj željezničkog prijevoza važni su koraci, ali ključ je postavljanje ciljeva za smanjenje emisija temeljenih na znanstvenim metodologijama čime se osigurava njihova primjena kroz lance vrijednosti svih tvrtki”.
Iz tvrtke cargo-partner tvrdi kako osiguravaju optimalno planiranje ruta i smanjenje prijeđenih kilometara, što direktno doprinosi smanjenju emisije CO2, ulažu u željeznički prijevoz koji je prihvatljivija alternativa od cestovnog i marljivo istražuju i implementiraju korištenje alternativnih goriva poput biodizela i LNG-a u floti vozila, čime se smanjuje emisija štetnih plinova. Kako bi primjena europskih pravila lakša i dostupnija svima u sektoru, potrebno je pametno iskoristiti europska sredstva.
Starčević: U ostvarenju ciljeva neophodni alati bit će inovacije, strateška ulaganja u zelene tehnologije te aktivno dijeljenju znanja i najboljih praksi.
Sredstva iz EU fondova
“Kako bismo najbolje iskoristili dostupna sredstva iz fondova EU za modernizaciju i dekarbonizaciju flote, potrebno je prvenstveno identificirati relevantne fondove i programe, primjerice ‘Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.’ koji pruža mogućnosti financiranja za projekte usmjerene na zelenu tranziciju i poboljšanje mobilnosti”, kažu iz HGK.
S obzirom na zakone Europske unije, u Hrvatskoj će se morati dogoditi prilagodba novima standardima i modernizacija transportnog sektora kroz dekarbonizaciju, ulaganje u zelene tehnologije i alternativna goriva.
