InnovaMare otvara vrata razvoju visokih tehnologija na Jadranu, moguće i EIB-ovo financiranje

Autor: Josipa Ban , 19. svibanj 2024. u 08:01
Cilj je izgraditi Centar kompetencija u morskim tehnologijama u Šibeniku te Tehnološki park za morske tehnologije na Sveučilištu u Zadru/D. Jaramaz/PIXSELL

Kako je rastao InnovaMare, projekt HGK koji je dobio prestižno priznanje Blue Champion.

Projekt InnovaMare, čiji je nositelj Hrvatska gospodarska komora (HGK), dobio je novo prestižno priznanje, a time i snažan vjetar u leđa u realizaciji budućih vrlo ambicioznih planova koji bi trebali ojačati razvoj plave ekonomije u Hrvatskoj.

Projekt su Europska investicijska banka (EIB) i Europska komisija (EK), u konkurenciji 70 prijavljenih, proglasile Blue Championom.

To znači da je upravo InnovaMare, projekt kojeg već pet godina operativno vodi Mateo Ivanac, voditelj Odjela za inovacijski sustav HGK i voditelj lani pokrenutog Digitalnog inovacijskog huba (DIH) InnovaMare, uz njih još 19, prepoznat kao jedan od najboljih koji doprinosi misiji EU-a – Obnovimo naše oceane i vode.

Zahvaljujući priznanju koje su dobili od EIB-a i EK-a, kreće nova i vrlo ambiciozna faza daljnjeg razvoja projekta InnovaMare. Cilj je, nakon što su izgradili inovacijski ekosustav u sektoru plave ekonomije, izgraditi Centar kompetencija u morskim tehnologijama u Šibeniku te Tehnološki park za morske tehnologije na Sveučilištu u Zadru.

Ovi planovi teški su 40 milijuna eura, a služili bi pružanju daljnje podrške poduzetnicima u razvoju tehnologija. EIB će u njegovoj realizaciji imati važnu ulogu.

Zašto je važan projekt InnovaMare

Projekt omogućuje razvoj visokih tehnologija i diverzifikaciju na Jadranu. Drugo, plava ekonomija u Hrvatskoj čini oko 25% BDP-a te se očekuje njen daljnji rast.

Interes tek treba istražiti
Činjenica da su izabrani kao jedan od 20 Blue Championa znači da će im EIB pružati savjetodavne usluge te podršku u definiranju modela i izvora financiranja, razvoju poslovnog modela te povezivanju s tvrtkama i organizacijama radi stvaranja partnerstva na razini Europske unije.

Ugovor o dinamici pružanja ovih usluga s EIB-om trebao bi biti potpisan uskoro, a sama gradnja Centra i Parka kroz dvije godine. U sljedećoj fazi postoji mogućnost i financiranja od strane EIB-a, kaže Ivanac koji vjeruje da će projekt podržati strane, ali i domaće kompanije.

Ideja je, kaže, realizirati gradnju kroz javno-privatno partnerstvo jer se održivost projekta može osigurati jedino ako se u njega od početka uključe privatne kompanije. Interes bi na svjetskoj i domaćoj razini, uz pomoć EIB-a, tek trebali istražiti, no Ivanac je uvjeren da ga neće nedostajati.

“Činjenica da smo odabrani kao Blue Champion dat će veliku vidljivost inovacijskom ekosustavu koji smo stvorili u Hrvatskoj te će nas povezati sa stranim kompanijama koje bi mogle raditi testiranja, validacije, a potencijalno i otvoriti pogone u Hrvatskoj i na Jadranskom moru”, kaže Ivanac.

Mateo Ivanac, voditelj Odjela za inovacijski sustav HGK i voditelj Digitalnog inovacijskog huba InnovaMare/Mirna Bartolić

Ovo je jako važno iz dva razloga. Prvo, jer omogućuje razvoj visokih tehnologija i diverzifikaciju na Jadranu koji je tradicionalno okrenut životu od mora, sunca i rente. Drugo, jer plava ekonomija u Hrvatskoj čini oko 25 posto BDP-a te se očekuje njen daljnji rast.

“No on ne može negativno utjecati na svoj resurs, odnosno more. Da bi taj rast bio moguć, potrebno je zaustaviti negativan učinak sektora na more i vode, što znači da se svi sektori koji čine plavu ekonomiju moraju digitalno i zeleno transformirati. Treba transformirati nautički turizam da ne proizvodi balastnu vodu, u akvakulturi treba razviti nove metode hranjena i uzgoja ribe koje će smanjiti utjecaj na more… S obzirom na sve navedeno evidentno je da su morske tehnologije područje s potencijalom iznimnog rasta”, ističe Ivanac.

Te će tehnologije Hrvatskoj biti itekako potrebne jer stanje Jadranskog mora nije zavidno. Ono se, zato što je zatvoreno, zagrijava brže od drugih mora i oceana, zbog čega je pritisak klimatskih promjena mnogo veći, posebno u sjevernom Jadranu, tumači Ivanac.

Ivanac: Treba transformirati nautički turizam da ne proizvodi balastnu vodu, a u akvakulturi razviti nove metode hranjenja i uzgoja.

“Jasno je da je to negativan aspekt, no njega možemo pretvoriti u priliku. Jadran može biti pilot-područje za ono što će se događati s ekosustavom i gospodarstvom plave ekonomije u drugim morima za tri do pet godina”, kaže voditelj DIH-a InnovaMare.

Možemo, dakle, biti pionir područje, a time i predvodnik razvoja tehnologija koje će čuvati morske ekosustave i njegovu bioraznolikost. Na tome zapravo voditelj Inovacijskog sustava HGK-a s projektom InnovaMare radi već pet godina.

Projekt je u početku sufinanciran iz EU programa Interreg te je okupio čak 14 partnera iz Italije i Hrvatske, i to iz akademskog, javnog i privatnog sektora. Svima njima cilj je bio isti – razmjena znanja s ciljem stvaranja inovacijskog ekosustava koji će iznjedriti rješenja i tehnologije koje će omogućiti rast plave ekonomije te istovremeno štititi resurs – more.

Ana Bedalov, znanstvenica, osnivačica i direktorica tvrtke Bedalov/Picasa

Uočavamo rast
“Kada smo prije četiri godine radili mapiranje izvrsnosti u morskim tehnologijama u Hrvatskoj i Italiji, mogli smo na prste dvije ruke izbrojati tvrtke koje su djelovale u tim područjima. No, sada uočavamo njihov veliki rast. Imamo velik broj tvrtki koje se bave razvojem strojnog vida ispod mora, pa digitalnim blizancima, odnosno stvaranjem podvodne infrastrukture u digitalnom obliku. Također, brojne se tvrtke bave satelitskim monitoringom kvalitete more… Neke od njih prepoznate su na europskoj razini”, ističe Ivanac.

Ponosan je i što su sve ciljeve koje su si zacrtali uspjeli i ostvariti. To je stvaranje baze projekata, osnivanje DIH-a InnovaMare te ujedinjavanje u jednu mrežu privatne i javne infrastrukture u Jadranskom moru koja će služiti za razvoj i testiranje tehnologije, nabraja.

Samo kroz DIH InnovaMare uspjeli su okupiti 350 dionika iz Hrvatske i Italije, a u posljednjih pola godine projekti razvijeni u sklopu DIH-a dobili su 12 milijuna eura financiranja. U konačnici, uskoro bi trebala biti predstavljena i kompanija koja je nastala kao spinoff huba InnovaMare, najavljuje Ivanac, no detalje još ne želi otkrivati. Usto, plan je u projekt uključiti dionike iz cijele Adria regije jer je zamisao da upravo ona bude središnje europsko mjesto za razvoj morskih tehnologija.

“Kada smo prije pet godina zamislili cijeli ovaj sustav, svi su nas gledali čudno i mislili su da pričamo bajke. U određenim smo trenucima i sami bili skeptični jer je vrlo heterogen sustav s mnogo sudionika trebao ujediniti. Zato sam pola Europe morao obići sedam puta. No rezultati su tu i siguran sam da ćemo uspjeti”, kaže Ivanac.

Bedalov: Scena je još dosta rascjepkana te je potrebno graditi jače mreže koje će povezati sve dionike.

Koliko je projekt InnovaMare značajan za poslovnu zajednicu svjedoče i domaće kompanije koje djeluju u sektoru plave ekonomije, a koje su u samo nekoliko godina postale prepoznate na europskoj razini. Jedna od njih je i tvrtka Bedalov koja je, između ostalog, razvila softver za analizu videa u akvakulturi koji unaprjeđuje inspekciju kaveza i mreža u ribogojilištima.

Ovaj softver, poznatiji pod imenom KARMENstudio.AI, svoju je prvu primjenu imao na uzgajalištima lososa u Norveškoj, a proširio se na ribogojilišta u Čileu, Meksiku i Hrvatskoj. Ana Bedalov, znanstvenica, osnivačica i direktorica tvrtke Bedalov, kaže da joj je InnovaMare pomogao u širenje mreže kontakata u Hrvatskoj i inozemstvu.

“U organizaciji InnovaMarea bili smo u studijskom posjetu Norveškoj gdje smo se susreli s poduzetnicima i predstavnicima klastera iz nama vrlo važnog sektora akvakulture. U Hrvatskoj smo kroz njihove seminare upoznali domaće dionike sustava, od znanstvenika do poduzetnika, što je sve doprinijelo stvaranju važnih poslovnih odnosa, posebno u Norveškoj”, kaže Bedalov. Ipak na razvoju sektora plave ekonomije u Hrvatskoj i dalje treba raditi, smatra.

“Scena je još dosta rascjepkana te je potrebno graditi jače mreže koje će povezati sve dionike kako bi mogli nadopuniti usluge koje bi zajednički mogli nuditi u inozemstvu”, ističe Bedalov.

Mario Špadina, suosnivač i direktor SeaCrasa, startupa koji je razvio rješenje koje primjenom umjetne inteligencije prati stanje kvalitete mora/PD

Važno tijelo
Razvoj projekta InnovaMare kroz gradnju Centra i Parka stoga pozdravlja. “Sve su te inicijative izrazito vrijedne. Također, važno nam je da imamo fizičko mjesto gdje se možemo okupiti, učiti, razmjenjivati znanja i rješavati probleme. U Norveškoj, primjerice, takvih fizičkih mjesta ima više”, ističe.

Suradnjom s InnovaMare projektom, posebno DIH-om InnovaMare, posebno je zadovoljan Mario Špadina, suosnivač i direktor SeaCrasa, startupa koji je razvio rješenje koje primjenom umjetne inteligencije prati stanje kvalitete mora.

Špadina: Projekt i njegovo širenje iznimno su važni jer su nam potrebni facilitatori koji povezuju dionike u sektoru plave ekonomije.

“Mi smo strateški partner DIH-a InnovaMare, no s DIH-om nismo financijski vezani već surađujemo tako da mi dajemo tehnologiju, a oni nas povezuju s potrebnim dionicima i onima kojima su naše usluge i tehnologije potrebne”, kaže Špadina.

Rješenje ove mlade kompanije, čiji su osnivači znanstvenici, danas se ne primjenjuje samo u Hrvatskoj, već ga izvoze u Panamu i Saudijsku Arabiju, a dio svog uspjeha definitivno mogu zahvaliti projektu InnovaMare, naglašava Špadina. Ističe i da je projekt i njegovo širenje iznimno važno jer su nam potrebni facilitatori koji povezuju dionike u sektoru plave ekonomije.

“Taj je sektor vrlo lukrativan, ali i tradicionalan, pa se sporo mijenja. Neizmjerno je važno stoga imati tijelo koje povezuje one koji razvijaju nove tehnologije s onima koji se bave tradicionalnim djelatnostima. A to tijelo je upravo InnovaMare”, ističe Špadina.

Komentirajte prvi

New Report

Close