Prva kompanija koja je obznanila koliki će porez na ekstraprofit uplatiti u državni proračun je Ina.

Najveća hrvatska tvrtka lani je ostvarila rekordne rezultate – unatoč vladinim mjerama ograničenja cijena goriva, te plina, kao i velikoj aferi “Škugor” kojom joj je nanesena šteta zbog malverzacija s prodajom plina, ukupni prihodi grupacije premašili su 36 milijardi kuna, ostvarena je neto dobit od 1,9 milijardi kuna, a plaćeno ukupno 1,17 milijardi kuna poreza na dobit.

Dobit prije oporezivanja iznosila je 3,08 milijardi kuna, a budući da je udvostručena u odnosu na prethodnu godinu, te kada se još rezultat ukalkulira u formulu Ministarstva financija za obračun poreza na ekstraprofit, veći dio Ina će platiti upravo za taj jednokratni porez, ukupno 611 milijuna kuna, odnosno 81 milijun eura.

‘Uteg’ ograničenja cijena
Komentirajući poslovne rezultate za 2022., predsjednik Uprave Ine Peter Ratatics nije iznosio i procjene štete koju je kompanija pretrpjela kroz aferu Škugor, koja je među ostalim obilježila prošlu godinu.

Službene su procjene nakon USKOK-ove akcije i uhićenja sudionika govorile kako su ugovorima o prodaji plina po višestruko nižim cijenama djelatnici Ine oštetili tvrtku za više od 1,1 milijardu kuna.

Budući da je riječ o podacima koji su predmet istrage, u Ini nisu željeli iznositi konkretnije brojke.

Nešto više detalja dostupno je, pak, o izgubljenoj dobiti zbog vladine mjere ograničenja cijena goriva, uvedenih radi ublažavanja tereta rasta cijena energenata, a koja je Inu “stajala” 790 milijuna kuna (105 milijuna eura), dok je obveza prodaje plina isključivo na hrvatskom tržištu i po cijeni od 41 euro po megavatsatu, koju je Vlada nametnula od listopada, nakon afere Škugor, umanjila zaradu za 519 milijuna kuna (69 milijuna eura).

Da nije toga, dakle, zabilježena dobit Ine, ali i porez na ekstraprofit, bili bi osjetno veći. Te mjere i dalje utječu na poslovanje, budući da su još uvijek na snazi.

Ulaganja rasla 70%
Ratatics povodom objave nerevidiranih rezultata za prošlu godinu naglašava kako je ona u brojkama rekordna ne samo po poslovnim prihodima i dobiti, nego je i po investicijama, koje su premašile 2,7 milijardi kuna, te su za više od 70% nadmašile vrijednost iz prethodne 2021. To je, ističu u Ini, najveća vrijednost ulaganja u posljednjih deset godina.

Ratatics naglašava kako je djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina dala najveći doprinos rezultatu, te je među ostalim znatno smanjen prirodni pad proizvodnje. “S povećanom razinom ulaganja, kako na moru tako i na kopnu, Ina je ostvarila pad proizvodnje na godišnjoj razini od samo četiri posto, s rezervama na stabilnoj razini prvi put nakon nekoliko godina.

Kada govorimo o proizvodnji plina, moramo spomenuti i regulatorno ograničavanje cijene plina, čiji učinak nije bio presudan 2022., ali bi mogao biti značajan u 2023.”, istaknuo je predsjednik Uprave Ine.

Kazao je i kako se kampanja bušenja na sjevernom Jadranu provodila tijekom cijele prošle godine, te je zahvaljujući tomu proizvodnja plina iz podmorja na godišnjoj razini bila povećana za 6%.

Dodao je i kako je rafinerijsko poslovanje osiguravalo stabilnu opskrbu tržišta, što je važno u trenutnim geopolitičkim uvjetima, a posebno je zahtjevnom izdvojio opskrbu plavim dizelom, što je Ina također pozitivno odradila. U tijeku je investicija u rafinerijsko poslovanje, a nadogradnja riječke rafinerije je na dovršenosti od 70%.

Unatoč oscilacijama cijena ugljikovodika i regulatornim intervencijama, Ina, poručuje Ratatics, neće stati s velikim investicijskim ciklusom koji je u tijeku.