Zagrebačka Ingra Grupa upravo prolazi kroz završnicu uspješnog procesa financijskog restrukturiranja u kojem ispunjava od svog kreditora zadane glavne uvjete, pa tako i onaj najvažniji koji podrazumijeva značajno smanjenje postojeće zaduženosti.

To znači da novim kreditom, ključnim za realizaciju akvizicije velikog broja obveznica koje je povezano društvo Lanište izdalo svojedobno u skladu s predstečajnom nagodbom (nose fiksnu kamatnu stopu od 4,5%), zatvara ostatka velikog kredita s kojim je financirana izgradnja Arene Zagreb.

Novi kredit u iznosu glavnice od 20 milijuna eura s kamatama koje ukupno stoje 5 milijuna eura odobrila je austrijska banka BKS Bank AG Banken Gruppe iz Klagenfurta koja je noveliranim ugovorom kreditirala izgradnju zagrebačke Arene u sklopu projekta JPP-a.

Riječ je o 23,37 milijuna dosad otkupljenih obveznica koje se nalaze u depozitu banke kao sredstvo osiguranja povrata kredita. Inače isplata obveznica je trebala krenuti u listopadu 2020. i to kroz isplate u 45 kvartalnih rata, od kojih zadnja dospijeva nekoliko godina prije isteka roka ugovorenoga zakupa Arene kojim se do otprilike sredine 30-tih godina predviđa obveza plaćanja zakupnine od strane javnih partnera.

S transakcijom je javnost transparentno upoznata kroz recentna kompanijska priopćenja preko Zagrebačke burze, pa tako i predsjednik Uprave Ingre Danko Deban sumirajući najnovije informacije navodi da je posrijedi financijsko restrukturiranje koje dovodi do usklađenja novčanih tokova.

“Riječ je o važnom usklađenju čime će se značajno umanjiti rizik likvidnosti, što će Ingri omogućiti daljnji razvoj poslovnih aktivnosti”, pojašnjava Deban.

Kompanija je imala dospjele obveze koje su nadilazile njezine mogućnosti servisiranja, dok je diskrepancija usklađena restrukturiranjem zbog čega tvrtka dolazi u dobru poziciju u pogledu mogućnosti poboljšanja suradnje s financijskim sektorom kao i uvođenja u suradnju niza novih partnera.

Kako je riječ o osnovnom preduvjetu na kojem se radilo duže vrijeme, njegovo ispunjenje dolazi u pravom trenutku, najviše radi pozitivnog utjecaja ove transakcije na buduće poslovanje za koje su krenule pripreme s ciljem svojevrsnog kompanijskog zaokreta prema povećanju prisutnosti na domaćem tržištu.

Što se tiče novih kretanja, prema neslužbenim informacijama s tržišta u tijeku su zahuktale aktivnosti na posebnom konceptu kojim ova grupacija kani postati integrativni faktor za mnoge subjekte na poslovima obnove Zagreba nakon potresa 22. ožujka. Ingrin strateški cilj, kako se čini, jest u djelo provesti objedinjavanje nastupa manjih hrvatskih izvođača pojedinih vrsta radova koji samostalno ne mogu sudjelovati na natječajima.

U tom kontekstu mnogima će navodno prepreka biti uvjeti natječaja kojima će se tražiti sve vrste radova kao i garancije, pa navedenim restrukturiranjem svojih obveza, trenutačno smanjenim za više od pola, Ingra ispunjava uvjete za novi, veći garantni okvir.

On je bitan faktor i u svim predstojećim nadmetanjima za nove poslove, kako za sudjelovanje u većim infrastrukturnim projektima, tako i za dobivanje dijela poslova zagrebačke obnove. Što to konkretno znači ilustriraju brojke: po našim izvorima, 40-ak kompanija u kojima je zaposleno oko 2000 ljudi vodi razgovore s Ingrom o poslovnoj suradnji. Tom realizacijom stvorila bi se značajna baza građevinskih tvrtki svih struka, organizirana pod Ingrinom ‘kapom’.

No, zadatak je to na kojem se tek radi, dok će u konačnici samo sudjelovanje i angažman ovisiti o donošenju zakona o obnovi, konceptu koji će biti primijenjen te sredstvima namijenjenima obnovi.

Obnova Zagreba, vrijedno je istaknuti, nikako im nije jedina u fokusu, a bez obzira na aktualnu korona krizu, kako je i u ranijim nastupima Deban iznio uvjerenje, građevinski sektor, iako u kraćem razdoblju smanjenoga volumena radova, među prvima će se oporaviti i kao takav biti jedan od pokretača gospodarskog oporavka. Među ostalim i zbog činjenice da je najveći multiplikator oporavka u odnosu na ulaganja.

Partneri iz bankarskog sektora koji su spremni pratiti Ingru te jednako aktivna mreža njenih dobavljača usluga i opreme, nakon što su podmirene obveze, čini se da su njihov ulog u novi model poslovanja na kojem su bazirana nastojanja oko dogovora partnerstva s manjim tvrtkama.

Po nekima to može biti itekako dobrodošao impuls za kretanja istog ili sličnog predznaka u širem rasponu u građevinskom sektoru, što bi bio ambiciozan plan koji dosad nikom u Hrvatskoj nije uspio. Naime, čini se da su u postojećim uvjetima, nakon sloma velikih građevinskih kompanija, sve potrebniji integrirajući procesi u sektoru koji bi mogao biti pokretač daljnjeg rasta i razvoja, kao i povećanja angažmana domaće građevinske operative prvenstveno na velikim infrastrukturnim objektima.

Gotovo sve najveće projekte u zadnje dvije godine su ugovorile strane kompanije, od projekta Pelješkog mosta i pristupnih cesta do željezničkih projekata, pri čemu nitko ne misli da je posrijedi diskriminacija, jer nije bilo snage u domaćoj industriji za takve poslove, domaće tvrtke nisu imale snage dati konkurentne ponude za izvođenje radova.

Građevinska operativa je desetkovana nakon prošle financijske krize, i kao dobar primjer da se može kao feniks iz pepela izdići uz navedeni ‘recept’ dolaze i iskustva u Sloveniji gdje je država motivirala kompanije kako da podignu građevinsku operativu i ojačaju izvozni nastup u regiji.