Krajem travnja iz vlasništva Ingre u potpunosti se povukla obitelj dugogodišnjeg čelnika Igora Oppenheima pa time kompanija i u vlasničkom smislu ulazi u novu fazu.

Kako napreduje restrukturiranje i namira vjerovnika, koliko ih je korona pogodila i vidi li priliku u sanaciji nakon potresa, za Poslovni dnevnik govori predsjednik Uprave i odnedavno jedan od najvećih dioničara Danko Deban.

Nedavno ste član Uprave Dinko Pejković i vi ste stekli oko 667 tisuća dionica za oko 3,3 milijuna kuna, a član NO-a Franjo Herceg 644 tisuće dionica za 3,15 milijuna kuna. Od koga ste kupili udio i predstavlja li transakcija ulazak Ingre u novu fazu?

Kupnja udjela koju smo realizirali sa zadnjim danom travnja odnosi se na dionice koje su bile u vlasništvu g. Oppenheima, tj. članova njegove obitelji. On se krajem godine odlučio povući u upravljačkom, sada i dioničarskom smislu te smo brzo postigli sporazum. S obzirom na povjerenje koje mi je ukazao Nadzorni odbor u novom, ponešto izmijenjenom sastavu (posredno i većina dioničara) nisam dvojio trebam li ulaziti u vlasničku strukturu. Kolega Pejković i ja smo u Ingri od 2006. odnosno 2007., tijekom kojih smo dobro upoznali kompaniju, procese, mane, ali i potencijale. Vjerujemo da Ingra u budućnosti može ostvariti svoj potencijal da ponovno bude jedna od vodećih kompanija u Hrvatskoj, angažirana na značajnom broju infrastrukturnih projekata te kao takva jedan od pokretača oporavka iz krize uzrokovane koronavirusom – zato smo se i odlučili za kupnju dionica. Smatramo da transakcija predstavlja i kontinuitet poslovanja te daje pozitivan signal financijskim institucijama s kojima ćemo, nadam se, u budućnosti blisko surađivati.

Kako izgleda vlasnička struktura? Uz raspršeno vlasništvo i vaš odnedavno najveći udio od (sumarno) preko 10 posto, tko kontrolira kompaniju? Imate li planova za daljnje povećanje udjela?

Istina je da Ingra ima izrazito raspršenu dioničku strukturu, s više od 4600 dioničara. Sama struktura nije se značajnije izmijenila. Došlo je do svojevrsne smjene generacija među vodećim dioničarima, no u suštini ona je i dalje sastavljena većinom od malih dioničara od kojih mnogi dionice imaju dugi niz godina. S obzirom na ozbiljan posao kojeg smo se prihvatili vjerujemo da će svi prepoznati nastojanja da unaprijedimo poslovanje. Dodatne napore posvetit ćemo odnosima s dioničarima i investicijskom javnosti. Uvodimo nove kanale informiranja s ciljem povećanja transparentnosti poslovanja i dostupnosti informacija jer jedino tako možemo privući institucionalne ulagače, bilo kao investitore u kompaniju ili kao potencijalne ‘equity’ partnere u projektima.

Nedavno je Ingra otkupila 21,9 milijuna eura obveznica od 55 milijuna koje je izdala njezina tvrtka Lanište u procesu predstečajne nagodbe zbog 1,25 milijardi kuna dugova. U kojoj je fazi proces, koliko je duga vraćeno?

Predstečajna nagodba koncipirana je da je veliki broj vjerovnika (prvenstveno mali dobavljači i obveze prema državi) namiren u cijelosti u prvoj godini nakon sklapanja nagodbe, kao i sve obveze prema bivšim i sadašnjim radnicima. Podmirenje značajnog dijela obveza, prvenstveno prema financijskim institucijama, regulirano je kroz založna prava na nekretninama, što se upravo provodi kraju. Veliki dio duga koji navodite odnosio se, uslijed metodologije kojom se iskazuje dug u postupku nagodbe, na bankovne garancije koje su istekle te su isknjižene. Preostali dug namiren je izdanjem obveznica povezanog društva Lanište d.o.o. Otplata obveznica, prema inicijalnom otplatnom planu, trebala je započeti krajem ove godine, no budući da novčani tijek nije dopuštao urednu otplatu anuiteta, kao ključni korak restrukturiranja postavljen je prijevremeni otkup čim većeg broja obveznica za što je ugovoren kredit inozemne banke. Kupoprodajom 21,9 milijuna eura obveznica ispunjen je jedan od uvjeta te banke koja nas prati. Transakcija je dio nužnog restrukturiranja kako bi se otplata duga prilagodila planiranim prihodima i osigurao kontinuitet poslovanja u čemu nas čeka još dosta posla, ali nam omogućava i daljnje restrukturiranje same obveznice u skladu s mogućnostima kompanije.

U kojoj je mjeri korona kriza utjecala na poslovanje i planove?

Svakako očekujemo utjecaj kroz smanjenje investicija na domaćem i inozemnim tržištima te pad planiranih prihoda. Značajno smo smanjili troškove, prije svega plaća, na razdoblje od tri do šest mjeseci. Uprava je krenula od sebe tako da smo se za to razdoblje odrekli 50% primanja, dio djelatnika koji trenutačno nisu angažirani nalazi se na radu od kuće uz reducirani fond radnih sati, dok su djelatnici uključeni u projekte također prihvatili manje smanjenje plaće. Djelatnici neophodni za svakodnevno funkcioniranje nisu obuhvaćeni mjerama.  Vjerujemo da će upravo građevinski sektor biti pokretač oporavka iz recesije u koju ulazimo. Velike infrastrukturne investicije, pa i obnova od potresa, mogu značajno doprinijeti brzini oporavka gospodarstva i ubrzati gospodarsku aktivnost u cjelini. Želimo sudjelovati i aktivno radimo na mnogim projektima prvenstveno na području prometne i energetske infrastrukture, te projektima aglomeracija čija realizacija se financira iz sredstava EU.

 Arena Centar u vlasništvu Ingre predviđena je kao sekundarni centar za prihvat oboljelih od COVID-a 19. Koji je predviđeni rok najma i koliko ćete od toga uprihoditi?

Arena Zagreb je u dugoročnom zakupu od Grada Zagreba i RH. Sredinom ožujka Arena Zagreb je mobilizirana od strane ravnateljstva MUP-a. Po osnovi mobilizacije Ingra neće ostvariti nikakve prihode, a demobilizacija je u tijeku. Prilikom gradnje Ingra je preuzela rizik građenja i rizik financiranja (i brojne druge rizike), te smo ispunili sve ugovorom zadane uvjete i rokove. Od partnera očekujemo da redovno ispunjavaju ugovorom preuzete obveze.

Dojam je da je poslovanje svedeno na rentanje Arene. Vidite li nedavni potres u Zagrebu kao priliku? Može li Ingra, zbog koje su propale druge manje tvrtke, ponovno okupiti manje građevinare za velike poslove?

Po uspješno provedenom postupku financijskog restrukturiranja te povratkom garancijskog potencijala i uz podršku banaka vjerujemo da Ingra može započeti novu, uspješniju, stranicu poslovanja. Obnovu od potresa svakako vidimo kao priliku i Ingra, s iskustvom u izgradnji velikih projekata u zemlji i inozemstvu i velikim brojem partnera, svakako namjerava sudjelovati u obnovi potresom oštećenih objekata te jačanju seizmičke otpornosti zidanih zgrada na području Zagreba i susjednih županija. Svjesni smo da će to biti dugotrajan proces koji će podrazumijevati angažman i koordinaciju raznih struka. Velikih domaćih građevinskih kompanija koje su u prošlosti samostalno mogle izvoditi složene projekte danas gotovo i nema, izuzev nekoliko izuzetaka koje ne mogu samostalno realizirati takav posao, pogotovo kad se u obzir uzmu već ugovoreni i planirani poslovi. Te investicije mogu se iskoristiti za pokretanje oporavka od krize. Očekujemo da će se najveći učinak ostvariti angažmanom malih i srednjih domaćih građevinskih izvođača te ih je potrebno u maksimalnom broju angažirati na poslovima obnove. Njih svakako treba okupiti oko specijaliziranih inženjering kompanija pod čijim bi vodstvom i koordinacijom projekti bili vođeni na način koji garantira kvalitetu izvedenih radova, cjenovnu prihvatljivost i rokove izvođenja. Takve inženjering kompanije u Hrvatskoj postoje – Ingra, kao najveća i najstarija, već je pokrenula razgovore s operativom sastavljenom upravo od malih i srednjih domaćih izvođača s jedne strane, dok s druge razgovaramo s domaćim proizvođačima opreme i materijala.