Hrvatski se turizam u konkurenciji 141 zemlje popeo na 33. poziciju, dva mjesta više nego prije dvije godine, kad je Svjetski gospodarski forum radio prethodno Izvješće o konkurentnosti putovanja i turizma.

Najkonkurentnije zemlje svijeta su Španjolska, Francuska, Njemačka, SAD, Velika Britanija, Švicarska, Austrija, Italija, Japan i Kanada. Među okolnim zemljama Hrvatska je najbolje rangirana; Slovenija je 39., Mađarska 41., Crna Gora 67., Srbija 95., dok BiH nije uvrštena u istraživanje. Posljednje je mjesto, pak, pripalo Čadu.

Niske poslovne ocjene
Istraživači su analizirali turističku infrastrukturu, prirodna i kulturna bogatsva, podržavajuće okruženje i politike, te uvjete za putovanja i turizam kroz 14 kategorija, a Hrvatska se najboljom pokazala u turističkoj infrastrukturi. Brojem hotelskih kreveta u odnosu na broj stanovnika, prisutnošću rent-a-car kompanija, razvijenom mrežom bankomata i široko prihvaćenim kreditnim karticama naša je zemlja zauzela visoko šesto mjesto.

Po pristupu pitkoj vodi, sanitarnim čvorovima, liječnicima i bolnicama Hrvatska je rangirana na još visoku 18. poziciju. Prema međunarodnoj otvorenosti, što uključuje brojne regionalne trgovinske sporazume, ali i mobilnu telefoniju te širokopojasni internet, Hrvatska je 19. Naša zemlje loše nije prošla ni što se tiče zaštite i sigurnosti turista, rangirana je na 28. mjesto. No, što se uvjeta za turistički biznis tiče, Hrvatska je dobila nimalo laskave ocjene. Po poslovnom okruženju svrstana je na 125 poziciju, a po prioritetnosti sektora turizma i putovanja je 74. Tome su kumovale niske ocjene i 139. mjesto za utjecaj poreza na poticaje za rad, te utjecaj poreza na poticaje za ulaganje. Niskim 137. pozicijom ocijenjen je i utjecaj propisa na izravna strana ulaganja.

Za efikasnost regulatornog okvira u pobijanju propisa Hrvatskoj je pripalo gotovo samo začelje i 135. mjesto, a slično smo prošli i po kriteriju rješavanja sporova (132.) te prema troškovima građevinskih dozvola (132.). I po obrazovanju zaposlenika u turizmu svrstani smo nisko, na 128. mjesto, a 126. pozicija 'kazna' je za nefleksibilnu praksu u zapošljavanju i otpuštanju. U Nacionalnom vijeću za konkurentnost, partneru Svjetskog gospodarskog foruma, svejedno smatraju da možemo biti prilično zadovoljni.

"Hrvatski turizam jedan je od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, što ovo istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma i potvrđuje. I to je dobra vijest. Visoko mjesto između 141 zemlje svijeta potvrđuje opravdanost daljnjeg ulaganja i razvitka turizma kao ključne strateške grane hrvatskog gospodarstva", naglašava Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Problematično okruženje
Mjestom u društvu trećine najkonkurentnijih zemalja zadovoljan je i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba, koji kaže da je vijest utoliko bolja što smo se pomakli naviše. "Znači da smo sve konkurentniji. No, to ne znači da pred nama još nije puno posla u turizmu", kaže Žgomba. I ekonomski analitičar Zdeslav Šantić smatra da ima puno prostora da domaći turizam bude još konkurentniji. "Konkurentnost se gradi dobro ciljanim ulaganjima. glavni izazov je kako produljiti sezonu, za što je potrebna tijesna suradnja privatnog i javnog sektora. To vodi u veću profitabilnosti, a onda i u širenje ponude i povećanje konkurentnosti. Inače, naš turizam ima veliki potencijal za rast", kaže Šantić, koji se slaže s izvješćem da je trenutačno najveća prepreka na tom putu poslovno okruženje.