U Zagrebu će se ovog tjedna održati međunarodna konferencija "Mala i srednja poduzeća budućnosti – primjeri dobre prakse iz Velike Britanije" na kojoj će gostovati mnogobrojni predstavnici realnog sektora, znanosti te investitora. Skup organiziraju Veleposlanstvo Velike Britanije u Zagrebu, Britanska trgovinska agencija (UK Trade&Investment) te Zagrebački inkubator poduzetništva. To je bio povod da o aktualnoj investicijskoj situaciji u Hrvatskoj, kao i primjerima iz Velike Britanije, porazgovaramo s Davidom Slinnom, britanskim veleposlanikom u Hrvatskoj.

Kako procjenjujete investicijsku klimu u Hrvatskoj?
Situacija nije sjajna, naravno postoje i globalni razlozi za to, no ima i onih specifičnih za Hrvatsku. Kao i u Velikoj Britaniji, i ovdje je slučaj da se usljed krize moraju provoditi strukturne reforme. Uvjeren sam da hrvatska Vlada zna koje korake mora poduzeti. To nije problem samo jednog minstarstva nego čitavog sustava. Neki pomaci najbolje su vidljivi, no mora se nastaviti s reformama da bi postali konkurentni. Jedinstveno tržište Europske unije je velika prilika, no mora se podići konkurentnost čitavog gospodarstva. Analize koje postoje govore o velikom investicijskom potencijalu u Hrvatskoj, no za to su potrebne reforme i, naravno, vrijeme.

Što mislite da bi trebali u Hrvatskoj napraviti da bi bili više interesantni investitorima?
Mora postojati na strateškoj razini politički okvir koji će omogućiti pozitivnu investicijsku klimu. Pojednostavljenje birokracije i brže rješavanje problema na lokalnoj razini je nešto bez čega nema velikog broja investicija. Vidljivo je da su poduzete neke reforme i na njima se mora ustrajati. I u Velikoj Britaniji smo krajem 1970-ih imali sličnih problema s investicijskim okruženjem i reforme koje je provodila vlada Margaret Thatcher su u konačnici dale učinke, no to se nije dogodilo odmah nego je moralo proći četiri, pet ili čak i šest godina. Smatram da sličan proces mora proći i Hrvatska. Ulazak u Europsku uniju je odlična prilika da se takve reforme provedu i ubrzaju.

Postoji li interes britanskih investitora za Hrvatsku?
Britanski investitori su vrlo zainteresirani za ovu regiju, pa tako i Hrvatsku. Svaki dobar projekt pobuđuje interes svih investitora, pa tako i britanskih. Objektivno, tvrtke iz Velike Britanije imaju najviše iskustva i konkurentne su te pokazuju najviše interesa u sektorima pomorstva, luka i marina, željeznice i općenito prometne infrastrukture te turizma. No, neki konkretni projekti će ovisiti o investicijskoj klimi. Činjenica je da su tvrtkama iz Britanije zanimljiva i druga područja. Već sada je dosta tvrtki s Otoka prisutno u ovoj zemlji. Određeni broj njih nisu fizički sa svojim uredima nazočne u Hrvatskoj, ali su svojim poslovnim operacijama svakako na ovom tržištu, među njima su i tvrtke iz  iz IT sektora i kreativne industrije. Mislim da su razlog za izostanak veće prisutnost britanskog kapitala u Hrvatskoj birokratske zapreke koje obeshrabruju investitore. To se ne odnosi samo na britanske tvrtke nego na strane investitore općenito. Takva situacija nije dobra ni za investitore, ali niti za Hrvatsku. 

Kakva je gospodarska situacija u Velikoj Britaniji?
Ekonomsko okruženje u Velikoj Britaniji je teško, ali ima naznaka oporavka. Prema našoj procjeni Britanija je otplatila četvrtinu svojeg deficita. Razina zaposlenosti se zadnjih mjeseci povećala na navjeću razinu u posljednjih 20 godina. Poreznom politikom se ohrabruju investitori, kako domaći tako i strani, da ulažu u samoj Britaniji. Privatni sektor je osobito važan jer je upravo u tom segmentu kreirano samo u zadnjih godinu dana i više od milijun novih radnih mjesta. 

Kako Velika Britanija pomaže svojim poduzetnicima da budu još uspješniji?
To je ključno pitanje na koje pokušava odgovoriti svaka Vlada. Očito, potreban je strateški okvir koji se postiže na najvišoj razini. Kao primjer mogu navesti situaciju od prije nekoliko tjedana kada je premijer David Cameron poveo na službeni put u Indiju veliku delegaciju poslovnih ljudi. Radilo se o najvišoj razini političkih dužnosnika i top menadžmentu iz poslovnog svijeta. U susretu najviših političkih dužnosnika se stvara strateški okvir u kojem onda mogu djelovati poduzetnici. Investicije u konačnici vraćaju novac natrag u Britaniju i tako omogućuju jačanje gospodarstva i opći boljitak. Na unutrašnjem planu Vlada ima mehanizme da utječe na gospodarska kretanja, investicije i zaposlenost. Po tom pitanju je jedan od glavnih prioriteta stvaranje novih malih i srednjih tvrtki.

Koliko su mala i srednja poduzeća bitna za ukupno britansko gospodarstvo?
Njihov doprinos je ogroman. Mogu reći da su takva poduzeća danas kičma britanskog gospodarstva. Radi se o dijelu gospodarstva koji se najlakše može prilagoditi novonastalim okolnostima na tržištu. Isto tako, takve tvrtke mogu brže i bolje pratiti tehnološke trendove nego što je to slučaj s nekim velikim industrijskim sustavima.

Mogu li mala i srednja poduzeća biti uspješna ukoliko nisu vezana uz neke velike nacionalne industrije?
Odgovor na to pitanje bi prije 30 ili 40 godina bio "ne", no danas se situacija promijenila i mogu reći "apsolutno da". Globalno, a pogotovo u Europi, gotovo da i nema tvrtke čije poslovanje je vezano uz neke nacionalne okvire. Tržište Europske unije je domaće tržište za svaku europsku tvrtu i na njemu se nalazi veliki broj većih i manjih igrača s kojima male i srednje tvrtke mogu bez ograničenja poslovati.    

Možete li reći par riječi o projektu  Tech Citya  koji je postao tehnološki centar Europe? 
To je jako velik i zanimljiv projekt koji stvara okvir za investiranje u ekonomiju. U Britaniji smo imali razvijeni IT sektor i Vlada svjesno daje poticaje da bi se izgradio Tech City. Uslijed toga se izgradio i modernizirao istočni London koji je bio zapušten. Pogledajte rezultate, neka od najvećih imena svjetske IT industrije su došla u Tech City koji postaje informatičko sjedište Europe. Ima primjera ljudi koji su došli iz raznih zemalja koji su imali samo dobru ideju, i bez ureda i novca, počeli poslovati i izgradili uspješan biznis. Tech City pokazuje da ključne strateške vladine odluke mogu stvoriti temelje za ekonomski razvoj i zbog toga smo vrlo ponosni.

Da li je projekt poput Tech Cityja ostvariv i izvan svjetskih metropola, na primjer u Hrvatskoj?
Uvijek postoje investitori koji su zainteresirani za pravi projekt u pravom okružju. Bitno da je postoji dobar projekt i stabilni pravni okvir za realizaciju investicije. U ovakvim projektima se može računati i na državnu pomoć jer je interes Vlade da se razvijaju nove industrije.

Povezivanje s britanskim investitorima

Što možete reći o poslovnoj konferenciji u Zagrebu kojoj ste i vi suorganizator?

Konferencija će pružiti priliku hrvatskim poduzetnicima da dobiju više informacija o inicijativama britanske Vlade za poticanje poduzetništva te britanskim primjerima dobre prakse. To se posebno odnosi na sektor visokih tehnologija i IT-ja čiji najbolji primjeri su tehnološki cluster u Cambridgeu i Tech City. Jedan od načina  na koji bi i Hrvatska mogla, a mislim i trebala, razvijati svoje gospodarstvo je upravo kroz veći naglasak na poduzetništvu. Stoga ova konferencija može poslužiti budućim hrvatskim poduzetnicima kao jedan od putokaza o tome što je sve potrebno kako bi se pokrenuo uspješan poduzetnički biznis. I ono što je vrlo važno reći na kraju ova konferencija će pružiti još jednu prilku hrvatskim startupovima da se predstave britanskim investitorima i mentorima.