Poznato je da se za certifikaciju aviona, automobila, bijele tehnike, lijekova pa čak i hrane troše milijuni. No, jedna od 50 najvećih softverskih kompanija u Hrvatskoj i članica CISEx-a, zagrebački InfoDom, upravo je postavila domaći rekord u ulaganju u certifikaciju – računalnih programa. InfoDom je u usklađivanje svog novog izvoznog softverskog proizvoda kodnog imena eGOP 10.x investirao vrtoglavih 17 milijuna kuna.

Iza kriptičnog naziva eGOP 10.x krije se softverska platforma “eGovernment Operations Platform”, koja pogoni pola ministarstava u hrvatskoj Vladi i koja podržava servisni model upravljanja proizvodnjom, ono što se danas naziva smart industrijom, odnosno princip rada koji je nedavno usvojio čak i BMW.

Slavko Vidović, osnivač i direktor InfoDoma izjavio je za Poslovni dnevnik da nakon niza godina razvoja, i posljednje dvije godine tijekom koje je trajala certifikacija, ima cloud platformu koja više nije ograničena samo na digitalnu transformaciju javne uprave već to isto nudi i poslovnim subjekatima, i ne više samo u Hrvatskoj već globalno. “Uložili smo 17 milijuna kuna. Deset milijuna na kredit, a ostalo smo financirali od operacija, i to nam je najveće R&D ulaganje dosad”, kaže Vidović.

Platformu eGOP, među inima, koriste Ministarstvo financija, MUP, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Posljednji novi, veliki korisnik je Ministarstvo uprave. Ono je uvelo cloud verziju eGOP-a čime je stvorilo pretpostavku da sve interne poslove kao i suradnju s drugim ministarstvima i lokalnom upravom ubuduće obavlja u cijelosti preko interneta. No, najvažnija stvar, pojašnjava Vidović, je da su time tijela državne uprave spremna ponuditi kompleksne digitalne usluge.

“Prva takva složena usluga u Hrvatskoj na našem sustavu je oporezivanje kod uvoza osobnih automobila u Hrvatsku, koja je uvedena prije tri godine, a primjer najšire primjene takve usluge je e-Novorođenče na sustavu e-Građani”, kaže Vidović.

Dodaje da platformu eGOP sve više koriste i gradovi. U Gradu Splitu je ta platforma omogućila kompletnu digitalizaciju svih procesa.

Pilot projekt za izvozne poslove s eGOP 10.x-om InfoDom, koji je lani imao prihod veći od 50 milijuna kuna i brojao 111 zaposlenih, obavio je krajem prošle godine. U postojeće sustave javne nabave u Austriji, Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj (kod nas u EOJN), dodao je novu funkciju – prevođenja. Europska komisija tražila je da se sustavi javne nabave prošire sa softverskom komponentnom e-Translation, tj. CEF DSI komponentom.

“Time smo pokazali da se naša platforma može bez ikakvih dodatnih intervencija implementirati u bilo koji grad, općinu, županiju ili vladu bilo koje članice Unije i biti potpuno usklađena. No, primjena je i šira, posebno u biznisu”, kaže Vidović.

Tako široka primjena postignuta je usklađivanjem s četiri certifikata. Nova platforma sukladna je međunarodnom standardu za upravljanje zapisima i dokumentacijom ISO 15489, a uključuje i organizacijsku usklađenost sa standardima ISO 20000, ISO 9001 i ISO 27001. Nadalje, usklađena je sa standardima Open Platform 3.0 i IT4IT od Open Group-a. To, među inim, znači da ima mogućnost dogradnje novih funkcija kao što su AI, IoT, blockchain i Big Data. Konačno, usklađena je i s europskim standardima CEF DSI, što uključuje usklađenost s e-Delivery i e-Invoice.

“Sada imamo dva smjera širenja. Geografski ciljamo na regiju srednje i istočne Europe gdje se s jedne strane industrije transformiraju prema pametnim industrijama, a s druge strane javna uprava ide prema e-Governmentu”, kaže Vidović.

Kad dođe do ponude za pametnu industriju, čelnik InfoDoma, navodi da slijede novu paradigmu koja je sve zastupljenija u Amerikama, Aziji, ali i Europi. Najveće i ekonomski najuspješnije države, naime, imaju vrlo standardizirane procese kako usluga tako i njihove kontrole, a gospodarstvo zbog interoperabilnosti danas traži takva znanja.

“InfoDom je predan tome da znanja iz javne uprave prebacimo u gospodarstvo u oblicima rječnika, standardnih modela, kontrolnih lista te automatskim učenjem”, zaključuje Vidović.