Vlada, konkretno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, još nije sastavilo ugovor niti donijelo odluku o dodjeli bespovratne potpore Infobipu za projekt “Infobip globalna komunikacijska platforma”.

Donošenje odluke i potpisivanje ugovora iznimno je važno jer bez njih aktivnosti na projektu, kojim se Hrvatska uključuje u jedan od najvažnijih tehnoloških projekta koji se trenutačno razvija na europskom kontinentu, jednostavno ne mogu početi.

Riječ je o projektu čija se vrijednost procjenjuje na više od 80 milijuna eura i kojim se Hrvatska uključuje u IPCEI-CIS projekt, odnosno važan projekt od zajedničkog europskog interesa za infrastrukturu i usluge u oblaku sljedeće generacije.

Dok druge države i tvrtke na njemu ubrzano rade i zauzimaju pozicije, Infobip je zbog sporosti državne administracije de facto “u blokadi”. Gotovo nevjerojatno zna li se da je sad već bivši Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva projekt odabrao za sudjelovanje u IPCEI – CIS-u još u rujnu 2022.

Vladi je potom trebalo godinu i pol dana da donese Odluku da će podržati projekt prvog hrvatskog jednoroga. Tada se činilo da je stvar gotova. Projekt je u Infobipovom kampusu u Zagrebu predstavljen predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, koji ga je nahvalio, i ostalim dužnosnicima. No i nakon četiri mjeseca konkretnih pomaka nema.

“Postupak dodjele bespovratnih sredstava za Projekt “Infobip globalna komunikacijska platforma” tvrtke Infobip je u tijeku”, šturo odgovaraju na upit iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.

Dodaju još da Infobip, sukladno Uredbi o općem skupnom izuzeću, može računati na maksimalni iznos potpore od 35 milijuna eura. Na ostala pitanja, zašto odluka još nije donesena, a ugovor potpisan te kada će biti, nisu odgovorili. Doduše, u međuvremenu smo imali parlamentarne izbore, no to ne može biti opravdanje kad se zna da je projekt na čekanju već dvije godine.

Visoki kriteriji za ulazak
Iz Infobipa potvrđuju da “sukladno pravilima o državnim potporama, aktivnosti na samom projektu još nisu započele”. Diplomatski odgovaraju da očekuju da će uskoro doći i do potpisivanja ugovora.

Na pitanje koliko tromost države usporava razvoj projekta izbjegavaju odgovoriti. No čekanje im sigurno ne ide na ruku, a niti državi ne bi trebalo biti u interesu.

Riječ je, naime, o projektu na kojem će raditi, rečeno je na njegovom predstavljanju, oko 400 ljudi te bi se zaposlilo oko 90 novih. Potaknuo bi veliko privatno ulaganje, koje će ovisiti o iznosu državne potpore, ali i omogućio domaćoj kompaniji, pa tako i državi, da zauzme poziciju u, na europskoj razini, važnoj digitalnoj transformaciji kojoj je cilj razviti kapacitete za obradu podataka te softvere i alate za dijeljenje podataka.

U razvoju te tehnologije, naime, Europa bitno zaostaje jer većinu tehnologija otvorenog koda kontroliraju strane, uglavnom američke i kineske kompanije. Upravo zato je i pokrenut IPCEI-CIS koji bi, barem u ovoj tehnologiji, Europi trebao omogućiti ravnopravni status i digitalni suverenitet. No, nije lako postati dio IPCEI-CIS-a.

Kompanije koje u njega ulaze moraju zadovoljiti visoke kriterije – njihovi projekti moraju biti veliki, u istraživačko-razvojnom i inovativnom smislu, te kvantitativno ili kvalitativno važni, odnosno moraju biti tehnološki ili financijski vrlo rizični. Za sufinanciranje tih projekata Europska komisija je stoga odobrila vrlo visoke iznose državne potpore.

Iz Infobipa objašnjavaju da kompanija na projektu ima status indirektnog partnera. “Inovativnom IPCEI-CIS Infobip globalnom komunikacijskom platformom želi se redefinirati i unaprijediti ekosustav tehnologije komunikacije unutar Europske unije, kroz integraciju umjetne inteligencije, optimizaciju energetske potrošnje i demokratizaciju digitalne transformacije za sve korisnike platforme”, ističu.

Koliko je projekt važan govori i činjenica da je u njega uključeno oko 100 tvrtki koje zajedničkim snagama rade na razvoju spoja rubnih mrežnih čvorova i računarstva u oblaku. U tom području kompanija iz Vodnjana, koja se u manje od 20 godina poslovanja, svojim rješenjem komunikacijske platforme uspjela proširiti po cijelom svijetu (imaju 60 ureda i oko 3500 zaposlenih) svakako ima što ponuditi. Njihovo rješenja čak, prema tvrdnjama Damira Prusca, potpredsjednika za inženjerstvo Infobipa, odskače u odnosu na ostale.

Zadnji vagon i opet sporo
Kako je rekao na njegovom predstavljanju “većina sudionika IPCEI-CIS-a pokušava iskoristiti postojeću tehnologiju za stvaranje dodane vrijednosti koju planiraju utopiti u europski cilj, dok Infobip stvara novu tehnologiju koju će dijeliti s drugima”. Prusac je tada, indirektno, vladajućima poručio da s aktivnim uključivanjem treba požuriti.

“Projekt je u Europi počeo prije tri godine. Mi smo se zakačili na zadnji vagon vlaka koji je krenuo i u kojem su svi već sjedili te se pozicionirali na dobra mjesta. Drago mi je ipak da smo u tom vlaku te da ćemo nakon što odradimo još ovih par posljednjih koraka – završnu pripremu projekta, njegovu evaluaciju i, nadam se, potpisivanje ugovora s Vladom, 2027. zajedno mahati ne iz zadnjeg vagona, nego s bolje pozicije, one bliže lokomotivi”, poručio je Prusac.