Ono što građani vide pri svakoj kupovini, a tvrtke u poslovanju, da cijene nastavljaju ulaznom putanjom, opet potvrđuju i državni statističari: inflacija je u kolovozu porasla 12,3 posto na godišnjoj razini.

Na mjesečnoj razini inflaciju su pogurale hrana i bezalkoholna pića, kao i kategorija pokućstva, opreme za kuću (i redovito održavanje) u kojima su cijene porasle po 1,7 posto. Iako se se cijene povećale i u drugim kategorijama, veći skok ublažen je padom cijena prijevoza za 4,1 posto te odjeće i obuće za 3,0 posto zbog sniženja.

Četvrti mjesec zaredom godišnja inflacija grabi dvoznamenkastim koracima, a unatoč mjerama Vlade, očekuje se da će na tim razinama ostati i u prvoj polovini iduće godine. Ipak, dobra je vijest da je inflacija u kolovozu gotovo stagnirala (+0,1%) u odnosu na srpanj, čime je po prvi puta prekinut trend povećanja iz mjeseca u mjesec koje traje od početka prošle godine.

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja smatra da pri visokoj inflaciji nema previše smisla gledati međugodišnje promjene već kako se inflacija ponaša iz mjeseca u mjesec.

“U principu, od svibnja naovamo mjesečna stopa usporava i to je najpozitivnija vijest oko inflacije u trenutnoj situaciji”, kaže. S Vladinim mjerama zauzdavanja cijena energenata i nekolicine prehrambenih proizvoda, efekti bi se trebali vidjeti već na pokazateljima za rujan, listopad i na cjelokupnom zadnjem kvartalu godine.

“U suštini je ideja da se mjere zamrzavanja cijene odraze na inflatorne pritiske, a da se pritom ne odraze na tržištu kroz nestašice”, smatra Šaravanja koji očekuje da će na razini godine prosječna inflacija “biti oko 10 posto, možda i nešto manje”.

Raščlanjujući najveći ekonomski “vrući krumpir” u ovoj godini u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ističu da je godišnji rast cijena hrane i industrijskih proizvoda prošlog mjeseca nastavio ubrzavati zahvaljujući stabilnoj potražnji, i dalje prisutnih zastoja u dobavnim pravcima, prelijevanja ranijeg skoka cijena energenata i sirovina te viših cijena krutih goriva.

S druge strane, taj je pritisak smanjen (pa i poništen) pojeftinjenjem naftnih derivata zbog straha od globalne recesije. Barel nafte tipa Brent u kolovozu je stajao 9,5 posto manje nego u srpnju. Da su u središnjoj banci očekivali zaustavljanje rasta inflatornih pritisaka zadnjih nekoliko mjeseci, potvrđuje glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

“Naša je prognoza da će se inflacija početi ispuhivati prema kraju ove godine te na razini čitave 2022. u prosjeku iznositi desetak posto. Još uvijek radimo na projekcijama za iduću godinu, zasad očekujemo rast između 6 i 7 posto ako se cijene energenata nastave smanjivati u skladu s trenutnim cijenama na terminskim tržištima”, kaže Šošić.

Svaka projekcija dobra je koliko i model po kojem se računa, a on pak ovisi o nizu teško predividivih raspleta, ponajprije što će se događati s naftom i plinom, posredno i električnom energijom.

Iz središnje banke poručuju da popuštanju stiska cijena prema kraju godine u prilog ide primjetno pojeftinjenje sirove nafte (i velikog broja ostalih sirovina) koji je započeo u u drugom kvartalu, a terminska tržišta klade se da će energenti nastaviti silaznom putanjom i narednih mjeseci.

Kad je o energentima riječ, vrijedi podsjetiti na najave čelnice Europske komisije Ursule von der Leyen da je dio energetskog paketa za obuzdavanje krize koja trese blok 27 i reforma tržišta električne energije, trenutno kolateralna žrtva drastičnog poskupljenja plina.

Pobjeda desne koalicije koju predvodi Giorgia Meloni mogla bi donijeti rast prinosa na talijanske obveznice i novi potres u eurozoni/Reuters

Iz HNB-a podsjećaju kako je Vlada jesenskim paketom mjera za ublažavanje rasta cijena ograničila cijene nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda, električne energije, prirodnog plina i toplinske energije.

“Tako bi prosječna inflacija u cijeloj 2022. mogla iznositi oko 10%. U idućoj godini očekuje se pad inflacije, koji bi trebao odražavati znatno smanjenje godišnjeg rasta cijena hrane i energije u uvjetima postupnog pada cijena sirove nafte te prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu te negativni učinak baznog razdoblja, iako bi i dalje mogla nadmašivati dugoročni prosjek”, kažu u središnjoj banci.

Opasan rast plaća
Garancije da će se situacija s cijenama smiriti, međutim, nema jer su rizici znatni. Nepredvidivi faktor ostaju visoke cijene plina i struje na europskom tržištu zbog ovisnosti o plinu a – bez obzira na obećanja iz Bruxellesa – ne mogu se isključiti novi poremećaji. U HNB-u ne odbacuju ni mogućnost da ranija poskupljenja energenata opet nađu put u druge cijene, kao ni pritisci s tržišta rada na plaće.

“Nedostatak kvalificirane radne snage u mnogim djelatnostima mogli bi potaknuti izrazitiji rast plaća od očekivanog te utjecati na jačanje domaćih troškovnih pritisaka na inflaciju. Osim toga, unatoč recentnim naznakama smanjenja zastoja u opskrbnim lancima, njihovo bi ponovno intenziviranje moglo potaknuti dodatni rast cijena pojedinih poluproizvoda i gotovih proizvoda”, kažu.

Na umu treba imati da domaće (malo i otvoreno) gospodarstvo zrcali kretanja vanjsko-trgovinskih partnera. To znači da bi inflacija mogla ubrzati ako počne rasti u našim najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, ali i usporiti ako te države padnu u recesiju. Za Željka Lovrinčevića iz Ekonomskog instituta još su barem dva problematične ishoda za inflaciju do kraja ove godine – kretanje eura i talijanski izbori te jesenska sjetva.

“Formira li se desno orijentirana vlada u Italiji, investitori će početi propitivati odnos EK-a i ECB-a te prinosa na talijanske obveznice, pri čemu će stradati euro. Njegovo slabljenje za Europu znači uvoz visoke inflacije”, kaže Lovrinčević.

Istovremeno, nastavlja, “bude li jesenska sjetva loša, isplivaju li problemi s dostupnošću i cijenama umjetnih gnojiva uz vremenske (ne)prilike, špekulanti će se početi kladiti na rast cijena što će se preliti u inflaciju”.

Analitičari Raiffeisen banke smatraju da se Hrvatska nalazi na vrhu inflacije kalkulirajući da će prosječna stopa ove godine premašiti 10 posto. “Nedavno objavljen Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena uvelike je umanjio rizike da će inflacija u ovoj godini biti i veća, osobito iz razloga što su ograničene cijene energije i određenih osnovnih prehrambenih proizvoda.

Svejedno, dvoznamenkaste godišnje stope rasta ostat će prisutne u prvom dijelu iduće godine s laganim trendom opadanja, pri čemu će taj trend biti vidljiviji u drugoj polovici 2023.”, kažu.

Dolazi li val otpuštanja?
Poslodavci pak ne kriju zabrinutost brojkama, napominjući da je samo manji dio paketa usmjeren prema poduzetnicima te da pažljivo prate hoći li ograničenje cijena izazvati poremećaje na tržištu. “Zbog rasta ulaznih troškova, prvenstveno enormnog povećanja cijena energenata, većina će poduzeća ostvariti znatno lošije rezultate nego što je to bilo očekivano na početku godine.

Takav rast troškova nije moguće u potpunosti prevaliti na cijene finalnih proizvoda i usluga, pa je nemali broj poduzeća, prema anketi HUP-a, već najavio kako će u ovoj godini odustati od planiranih investicija, a neki idu toliko daleko da strahuju od otpuštanja ili čak gašenje proizvodnje jer već sad rade s ogromnim gubitcima”, kaže glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Stoga smatra da je nužno zajedničko djelovanje Vlade i poslovne zajednice. “S obzirom na pokazanu otpornost u korona krizi i brzi oporavak nakon nje, visoka su očekivanja da će hrvatski poslovni sektor, uz adekvatnu reakciju države, i u ovoj situaciji pokazati svoju snagu i zadržati se na uzlaznoj putanji ekonomskog rasta”, kaže.