Hrvatska kao najmlađa članica EU zaokružuje svoj europski put preuzimanjem eura i integracijom u šengenski prostor na desetu godišnjicu članstva u EU. Zamjena kune u euro logistički je, a i financijski najzahtjevnija operacija u ovoj godini te se jednokratni trošak konverzije procjenjuje na 0,5 do 1 posto BDP-a, odnosno 2,5 do 5 milijardi kuna. Logična je stoga i nominacija hrvatkog ulaska u eurozonu u izboru za gospodarski događaj godine…

Središnja banka objavila je da bi blizu milijarde kuna trebali biti troškovi kovanja novčića eura s hrvatskim motivima te tiskanja eurskih novčanica, dok će ostale, rastezljivo, procijenjene troškove progutati banke, poduzetnici i država.

Turisti kao argument

Na osnovu iskustva zemalja koje su ranije uvele euro kao nacionalnu valutu, očekuje se da će se prilikom zamjene kune za euro vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune te više od 500 milijuna komada novčanica. Novčanica kune moći će se zamijeniti za eure u neograničenom roku, dok je za kovanice kune postavljen rok od tri godine. Uz spomenute jednokratne troškove vezane uz tiskanje novca i popratnu logistiku te nova softverska rješenja po tvrtkama, Hrvatska narodna banka navodi još i jednokratnu hrvatsku uplatu u kapital EU institucija vrijednu 1,5-2% hrvatskog BDP-a, koji bi ove godine prvi put mogao preskočiti vrijednost od 500 milijardi kuna!

Sva relevantna istraživanja pokazuju da hrvatski građani, slično kao i sve značajnije političke stranke, podržavaju ulazak u eurozonu, tako da se Vlada Andreja Plenkovića i guverner Boris Vujčić mogu pohvaliti konsenzusom oko tog pitanja. Administracija u Bruxellesu također nije imala dilema oko dobrodošlice najmlađoj članici te je Hrvatskoj osigurala svu moguću političku, administrativnu i financijsku pomoć. Dvije trećine hrvatskih turista dolazi iz EU, što je bio dovoljno čvrst argument da ih se oslobodi troška mjenjačkih provizija.

Kod hrvatskih građana postojao je strah od inflacije i zloupotreba pri zaokruživanja cijena, ali inflacijskog straha oslobodila nas je, kao samoispunjavajuće proročanstvo, inflacija sama jer je i bez eura nagurala na visokih 13%. Odgovornost za inflaciju jednim dijelom ima i Europska središnja banka čije su štamparije punih 14 godina radile prekovremeno, pa je višak kapitala stvorio balone na tržištu nekretnina, tržištima sirovina, pa i energenata, na što su se nadovezali pandemija te rat u Ukrajini.

Politički je stav domaćih vlasti da je jednokratni trošak zamjene nacionalne valute eurom mala cijena u odnosu na dugoročne koristi koje će Hrvatska i njezino gospodarstvo, a posebno turizam, imati od eura. Kao članica ERM 2 tečajnog mehanizma i siguran kandidat za euro, Hrvatska je već profitirala tijekom pandemijske oluje preko povoljnih kamata, stabilnog tečaja i poboljšanog kreditnog rejtinga. Inflacija bi se dogodila i da smo ostali vezani uz kunu, kao što se danas još jačom silinom sručila na Mađare, Poljake i Čehe čije valute gube na vrijednosti. No, te zemlje imaju znatno niži udio duga u stranoj valuti nego što ga ima Hrvatska. Rumunjska i Bugarska imale su volju i želju ući u eurozonu, ali ih je vlastita politička nestabilnost usporila na tom putu. Podsjećamo, Hrvatska je u razdoblju kandidature za euro morala dokazati da može kontrolirati deficit i javni dug te imati stabilne tečaj, kamatne stope i cijene. Najprije je 1. lipnja 2022. u Izvješću o konvergenciji Europske komisije i Europske središnje banke potvrđeno da Hrvatska ispunjava sve uvjete za euro, da bi na taj izvještaj 12. srpnja stigao i politički pečat, zajedno s odlukom da će tečaj po kojemu će se provesti konverzija biti isti tečaj iz ERM 2 tečajnog mehanizma, odnosno 7,5345 kuna za jedan euro.

Banke gube, ali…

Ulaskom u europodručje Hrvatska će se riješiti ogromnog valutnog rizika kojega ima zbog 70% ukupnog duga u devizama, što je bitno ograničavalo monetarnu samostalnost zemlje. Nestanak transakcijskih troškova druga je važna stavka – veliki dobitak za sve koji su prodavali ili kupovali eure, ali gubitak za mjenjačnice i bankare. Vjeruje se da će nakon ulaska u eurozonu banke izgubiti 5 do 7 posto dosadašnjih prihoda, odnosno 1,1 milijardu kuna dobiti koliko su godišnje ostvarivali na trgovanju devizama. Poznavajući ih, one će to brzo nadoknaditi.

– Što je ekonomija manja i otvorenija, to joj uvođenje eura više znači – kazao je guverner Boris Vujčić dok je premijer Andrej Plenković podcrtao da uvodi euro u interesu građana, gospodarstva i države u cjelini.