Vrijeme godišnjih odmora i glavne turističke sezone obično je vrijeme pojačane potrošnje koju prati i pojačan fokus na cijene pojedinih proizvoda i usluga, a pritom je nerijetko izraženiji i raskorak između percipirane i stvarne ili službene inflacije.

To zasigurno vrijedi i za prvu procjenu državnih statističara o kretanju potrošačkih cijena u proteklom mjesecu. Prema DZS-u, uz nastavak usporavanja godišnje stope inflacije na 2,3 posto u srpnju je opća razina cijena u prosjeku ostala istovjetna onoj iz prethodnog mjeseca.

Drugim riječima, poskupljenja kod pojedinih komponenata košarice dobara i usluga za osobnu potrošnju neutralizirana su pojeftinjenjima nekih drugih stavki.

HICP inflacija na 3,4 posto
Službeni preliminarni izračuni kažu da su cijene u kategoriji energije u srpnju bile dva posto više nego u lipnju, usluge su u prosjeku poskupjele 1,9 posto, a hrana, piće i duhan za 0,2 posto. No, istodobno su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije) u prosjeku pale za 3,2 posto, rezultirajući nultom mjesečnom inflacijom.

Godišnja stopa inflacije time je još malo usporila; nakon svibanjskih 3,3 te lipanjskih 2,4 svedena je na 2,3 posto, što je najniža stopa unazad tri godine (od lipnja 2021.).

U godišnjim usporedbama rastom cijena i dalje se ističu usluge koje su u prosjeku skuplje za 5,8 posto, dok su u skupini Hrana, piće i duhan cijene u tih godinu dana porasle prosječno 1,9 posto, a kod industrijskih neprehrambenih proizvoda 0,7 posto. Kategorija energije u promatranom razdoblju bilježi pad cijena za 0,1 posto, stoji u priopćenju DZS-a.

Za usporedbe kretanja opće razine cijena s onima u drugim državama Europske unije koristi se metodološki nešto drukčiji odnosno obuhvatniji tzv. harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) koji obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija), a prema toj mjeri procijenjena inflacija u Hrvatskoj je u srpnju iznosila 3,4 posto, nakon što je mjesec prije svedena na 3,5 posto.

Kako je istodobno u ostatku država koje dijele euro kao zajedničku valutu prosjek inflacije u srpnju blago povećan, s 2,5 na 2,6 posto, blago se smanjio i inflacijski jaz između Hrvatske i eurozone.

Nakon dosta dugo vremena u kojemu je inflacija u Hrvatskoj bila i dva do tri postotna boda viša nego u ostatku euro područja, ta razlika napokon se spustila ispod jednog postotnog boda. Ipak, veću godišnju stopu i dalje ima samo nekoliko zemalja eurozone: u srpnju je prema “flash” procjeni viša bila samo Belgiji (5,5%), te Nizozemskoj i Estoniji (3,5%), dok u toj skupini više nije Španjolska (njezina HICP inflacija s lipanjskih je 3,6 usporila na 2,9 posto).

Međutim, s obzirom na razdoblje u kojemu u Hrvatskoj potrošačke cijene rastu iznadprosječnim tempom u odnosu na prosjek eurozone, kumulativni učinci su svakako značajni.

Bazni učinci i tekuća kretanja
Komentirajući usporavanje godišnje stope inflacije (HIPC), u Hrvatskoj narodnoj banci naglašavaju kako te promjene ovise o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i tzv. baznim učincima, odnosno mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine.

Tako i blago usporavanje inflacije u srpnju odražava povoljan učinak baznog razdoblja zbog visokog porasta cijena u lanjskom srpnju, pri čemu su kod energije i usluga tekući inflatorni pritisci (npr. poskupljenje naftnih derivata) nešto izraženiji u srpnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle, navode u HNB-u.

Dodaju i kako je ustrajnost inflacije cijena usluga djelomično posljedica njihove osjetljivosti na porast plaća u uvjetima snažne potražnje za ugostiteljskim i smještajnim uslugama.