Opća razina cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju u lipnju je, u cjelini gledano, ostala istovjetna onoj iz svibnja, pokazuje jučer objavljena preliminarna procjena državnih statističara.

S jedne strane, tijekom prošlog mjeseca potrošačke cijene porasle su u kategorijama Usluga (za 0,6%) te Hrane, pića i duhana (0,3%), ali njihov rast neutraliziran je pojeftinjenjima Energije (-1,2% u prosjeku) i industrijskih neprehrambenih proizvoda (-0,2%).

Razlike u indeksima
Unatoč nultom zbroju promjena cijena kod glavnih sastavnica mjesečne inflacije, godišnja stopa je pod utjecajem baznog efekta ponovno usporila: sa svibanjskih 3,3 svedena je na 2,4% procijenjenih za lipanj. I u godišnjim usporedbama rastom cijena prednjače Usluge koje su u prosjeku skuplje 5,5% nego u lanjskom lipnju, dok je rast kod komponente Hrana, piće i duhan usporio na 2,1%.

Od početka 2021. do danas opća razina cijena u Hrvatskoj je porasla za više od 26 posto, što je osjetno više od prosjeka kumulativne inflacije na razini europodručja. Inače, za usporedbe s drugim zemljama EU koristi se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) koji metodološki ima nešto širi obuhvat u odnosu na nacionalni indeks te je prema njemu inflacija nešto viša nego prema domaćem indeksu.

Nakon što se u svibnju HICP stopa u Hrvatskoj spustila na 4,3%, u lipnju je ta mjera inflacije usporila na 3,4%. Prema Eurostatovoj “flash” procjeni, to je i dalje više od prosjeka eurozone, no kako je prosječna inflacija na razini europodručja u lipnju usporila tek neznatno, sa 2,6 na 2,5%, inflacijski jaz između Hrvatske i ostalih zemalja koje dijele euro kao zajedničku valutu suzio se na manje od jednog postotnog boda.

Veću godišnju stopu inflacije (HICP) od hrvatskih 3,4% bilježe samo Belgija (5,5%) i Španjolska (3,5), dok je u Nizozemskoj istovjetna našoj, a u 16 ostalih članica je niža. No, gleda li se 12-mjesečni prosjek inflacije, on je prema posljednjim dostupnim podacima (zaključno sa svibnjem) u Hrvatskoj bio nešto veći od 6% dok je primjerice u Belgiji i Španjolskoj koje trenutačno prednjače međugodišnjim rastom prosječna stopa u proteklih 12 mjeseci iznosila oko 2, odnosno 3%.

U svakom slučaju, i na razini europodručja najveći godišnji rast bilježi se kod cijena usluga (više su za 4,1% nego prije godinu dana), dok je, primjerice, u kategoriji Hrana, piće i duhan rast usporio na 2,5%. Nasuprot tome, energija je u kontekstu potrošačkih cijena danas u europodručju u prosjeku skuplja nego prije godinu dana za tek 0,2%.

Kraj intervencija
Kad je riječ o energentima i cijenama, ministar financija Marko Primorac prije dva dana je na novinarsko pitanje vezano uz Vladine mjere u sferi trošarina rekao kako su se s vremenom okolnosti značajno promijenile, a budući da zadiranja u trošarine zapravo predstavljaju subvencije “ne bi bilo previše logično da iz našega proračuna subvencioniramo (i) građane koji nisu rezidenti”.

Njegova je poruka da više ne postoji toliko potrebe za intervencionizmom kroz snižavanje trošarina, pa je Vlada odlučila tu uredbu ukinuti, tj. ne obnavljati je dalje. Početak glavne turističke sezone i pojačan priljev turista ocjenjen je kao pravo vrijeme za to. “U smislu fiskalnih učinaka u razdoblju od početka srpnja do kraja godine, time ćemo uprihodovati dodatnih 60 milijuna eura u proračun”, kazao je ministar za gostovanja na HTV-u.

I još važeće, nekoliko puta prolongirane mjere Vlade vezane uz cijene struje i plina s istekom njihova roka ne planiraju se više produljavati, jer to više ne zahtijevaju ni tržišne okolnosti. Prema aktualnim projekcijama, u Vladi računaju da će prosječna stopa inflacije u 2024. usporiti na 3,1%, a dogodine se i približiti ciljanih oko 2%.