Nakon što su siječanjski porast cijena u kategorijama hrane i usluga potpuno anulirani padom cijena energije i neprehrambenih industrijskih proizvoda, u veljači su tek malo prevagnuli dijelovi košarice koji su zabilježili porast cijene.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene, prema prvoj procjeni DZS-a, u prosjeku porasle tek 0,2 posto, a time se u međugodišnjim usporedbama treći mjesec zaredom bilježi usporavanje inflacije.

Nakon što je na isteku 2022. usporila na 13,1 posto, a u siječnju na 12,7, s istekom veljače spustila se na 11,9 posto. Iako brza procjena ne daje detaljnu sliku, DZS navodi da je godišnji rast cijena kod hrane, pića i duhana usporio sa 15,4 na 15 posto, a npr. kod energije sa 13,8 na 13,4 posto. Kod usluga je također usporena godišnja stopa, sa 9,3 na 8,9 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi u godišnjim usporedbama u prosjeku skuplji 10,3 posto.

Ublažena razlika
Prema međunarodno usporedivom harmoniziranom indeksu (HIPC) usporavanje inflacije očituje se u nešto nižoj ukupnoj stopi od 11,7 posto. DZS-ova procjena upućuje na to da su inflatorni pritisci u Hrvatskoj više oslabjeli u odnosu na prosjek euro područja, za koje Eurostatova flash procjena pokazuje mjesečni rast od 0,8 posto, pri čemu su cijene hrane, pića i duhana u odnosu na siječanj u prosjeku porasle 1,6 posto.

No, time je samo ublažena razlika između godišnje inflacije kod nas i u ostatku eurozone; s krajem veljače ona je u Hrvatskoj još uvijek veća za 3,2 postotna boda (u siječnju je taj diferencijal bio 3,9 bodova).

Imajući u vidu i bazni efekt, odnosno činjenicu da je u lanjskom ožujku pod utjecajem šokova izazvanih ruskom invazijom na Rusiju mjesečna inflacija skočila na čak 2,1 posto, realno je očekivati daljnje usporavanje inflacije, a procjene analitičara za 2023. trenutno se uglavnom vrte oko prosječne stope od 6,5 posto, nakon lanjskih 10,8.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca s tim u vezi navode kako u ovoj godini očekuju i “pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, znatno povoljnijih očekivanja kretanja cijena energenata u drugoj polovici godine te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara”.

Ipak, inflacija ni približno još nije ukroćena, na što upućuje i porast temeljne inflacije u eurozoni. Na tom tragu je i snažna dinamika rasta plaća, posebice u uslužnim sektorima diljem Unije.

Usto, unatoč trenutnom padu cijena energenata (zahvaljujući iznimno blagoj zimi te državnim subvencijama), cijene plina i električne energije i dalje su nekoliko puta iznad razina iz 2021. što samo potvrđuje da ni energetska kriza nije baš prevladana.

Utjecaj na potrošnju
”Rast cijena mnogih proizvoda lani je donekle obuzdan povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz prošlih godina, dok su u 2023. mnoge tvrtke ušle sa znatno nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa”, podsjećaju u HUP-u.

Kad je riječ o inflaciji, njezin pečat prilično je uočljiv i u najnovijim podacima o potrošnji mjerenoj fiskaliziranim prometima. U veljači su svi obveznici fiskalizacije prijavili 2,23 milijarde eura. U odnosu na siječanj to je 20-ak milijuna eura manje, a u odnosu na lanjsku veljaču 18 posto ili oko 340 milijuna eura više. Toliko postotno povećanje ostvareno je na samo 2,9 posto većem broju izdanih računa.

U prva dva mjeseca ove godine fiskalizirani promet dosegnuo je 4,48 milijardi eura i veći je za petinu ili oko 760 milijuna eura nego lani.

Najviše prometa prošlo je kroz fiskalne blagajne sektora trgovine na malo (bez motornih vozila) u kojemu je evidentirano 2,3 milijarde eura prometa ili nepunih 14 posto više nego u prva dva mjeseca 2022. Ugostiteljske djelatnosti prijavile su oko 305 milijuna eura ili 31 posto više prometa nego lani.

No, najveći porast vrijednosti izdanih računa bilježi se u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Njihov fiskalizirani promet u prva dva mjeseca više je nego udvostručen (+108 posto), i to na 20-ak posto većem broju računa, što upućuje na nemali utjecaj povećanih cijena.