Inflacija srušila sistem formiranja cijena lijekova, slijede nestašice

Autor: Marija Crnjak , 26. prosinac 2022. u 08:01
Održivost sustava formiranja cijena generičkih lijekova bila je upitna i prije ove krize/Shutterstock

Domaći proizvođači upozoravaju: Bez hitnih mjera srljamo u ponor.

Krenule su ozbiljne nestašice lijekova. Samo u jednoj ljekarni nedostaje gotovo 300 preparata, na popisu su i lijekovi za najosjetljivije skupine populacije, djecu. Nema antibiotika i lijekova za snižavanje temperature u sirupu, a mala djeca ne znaju i ne mogu piti tablete. Situacija je dramatična već tjednima.

Ovo se ne zbiva u Hrvatskoj, ali zato se događa u jednoj od najrazvijenijih zemalja Europe, u Njemačkoj, i pitanje je dana kad ćemo sličan scenarij vidjeti u hrvatskim ljekarnama i bolnicama.

Razlog je vrlo jednostavan, praksa kontinuiranog snižavanja cijena generičkih lijekova, koja se provodi od strane zdravstvenih vlasti u većini europskih zemalja s ciljem rezanja troškova sve skupljeg liječenja, nekako je funkcionirala u normalnim okolnostima i godinama.

1500

lijekova povučeno je u pet godina u Hrvatskoj zbog neisplativosti

No sad više nije održiva, zbog inflacije i drastičnog rasta cijena svega, od transporta do potrošnog materijala i sirovina, i strogo kontrolirane cijene lijekova na recept toliko su niske da je njihova proizvodnja postala ne neprofitna, već neodrživa.

Domaći proizvođači lijekova mjesecima na to upozoravaju i razgovaraju s predstavnicima Vlade, sluha navodno ima, no zasad bez konkretnih rješenja. Štoviše, održivost sustava formiranja cijena generičkih lijekova bila je upitna i prije ove krize.

“Regulatornim odlukama cijene lijekova su od 2012. do 2022. automatizmom snižene 40,83 posto, dok istodobno troškovi njihove proizvodnje rastu. Kao posljedica ovog nesrazmjera, u posljednjih je pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s hrvatskog tržišta, što znači da je povučeno oko 1500 lijekova.

Kombinacija je to izvanrednih okolnosti u kojima, kao i u ostatku EU i u drugim industrijama, posluju proizvođači lijekova u Hrvatskoj i njihove nemogućnosti da utječu na formiranje cijene lijeka”, pojašnjavaju u Udruzi proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca.

A samo u zadnjih godinu dana troškovi transporta članicama Udruge porasli su i do 160 posto, troškovi sirovina do 118 posto, a troškovi energije čak do 330 posto. Dok druge industrije povećavaju vlastite izlazne cijene kako bi preživjele, s generičkim lijekovima obrnuta je situacija, i dalje su na snazi pravila prema kojima cijena svakog novog lijeka na listi mora biti niža od ostalih.

Tako je prosječna cijena terapije trenutno 33,3 kune. U odnosu na prosječnu usporednu cijenu (PUC), cijene terapije u Hrvatskoj niže su 60-80 posto za antibiotske terapije i 40-50 posto za kardiološke i neurološke terapije. Pritom generički lijekovi čine samo 4% troška uz 60 posto udjela u volumenu lijekova.

Ovaj su problem predsjednici uprava najjačih farmaceutskih kompanija u zemlji istaknuli i u našem magazino “Poslovna 2023” o gospodarskim očekivanjima od godine koja je pred nama.

Strogo kontrolirane cijene lijekova na recept toliko su niske da je njihova proizvodnja postala neprofitna/P. Macek/PIXSELLproizvodnja

“Većina zemalja u ovom trenutku intenzivno radi na pronalaženju modela prilagodbe cijena njihovim troškovima proizvodnje u izvanrednoj situaciji”, poručio je u svojoj kolumni Jerko Jakšić, predsjednik UPL HUP te predsjednik uprave PharmaSa.

U Hrvatskoj generičkim lijekovima možete liječiti bolesnika s visokim tlakom za manje od sedam kuna mjesečno, ili upalu pluća za 11 kuna, a sustav i nadalje kontinuirano vrši pritisak na daljnje snižavanje tih cijena”, precizirao je pritom Jakšić.

Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive, podsjetio je u našem magazinu kako mnoge EU zemlje već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova.

“Smatramo kako je vrlo važno da, radeći zajedno sa svim ključnim dionicima, pronađemo način da osiguramo dostupnost ključnih terapija te zaštitimo strateške i gospodarske interese”, kazao je Furjan.

Moguća rješenja
Članice HUP UPL-a Ministarstvu zdravstva dale su konkretne prijedloge. Prije svega traže automatsku indeksaciju, odnosno usklađivanje s inflacijom, gdje proizvođač usklađuje cijenu lijekova prema stopi inflacije, štiteći ekonomsku održivost.

“Uvođenje indeksacije je hitna mjera s ciljem spašavanja najšire skupine lijekova, i to bi državu koštalo 400 milijuna kuna, što je razina troška jednog lijeka u jednom onkološkom sijelu”, pojašnjavaju proizvođači.

Usto predlažu još neka rješenja koja su se pokazala učinkovitima u drugim zemljama članicama. Prvo je uvažavanje generičke i bioslične terapije kao ključne, jer osim što osigurava bolje ishode liječenja, dovodi do višestrukih ušteda u zdravstvenim sustavima.

S tim je vezana i brzina dolaska generičkih i biosličnih lijekova na listu, to i dalje u Hrvatskoj ide presporo. Idući prijedlog je pametna javna nabava lijekova kroz “multiwinning” sustav nabave, ustaljen u EU – on podržava tržišnu utakmicu i stimulira ostanak većine proizvođača u zdravstvenom sustavu, a primjer je u biološkim lijekovima.

Jakšić

Većina zemalja u ovom trenutku intenzivno radi na pronalaženju modela prilagodbe cijena njihovim troškovima proizvodnje u izvanrednoj situaciji.

Optimistične vijesti ovog tjedna stižu iz Njemačke, iz koje smo upravo izdvojili primjer nestašica o kojima izvještava Deutsche Welle. Oni su pronašli ljekarnika u Berlinu, koji se požalio da im nedostaju antibiotici, lijekovi protiv bolova i za snižavanje krvnog tlaka, ali i lijekovi za oboljele od raka ili protiv želučanih tegoba.

U njegovoj ljekarni u Berlinu trenutno nedostaje 274 preparata, uključujući i već navedene sirupe za djecu. U Njemačkoj se naime svake godine proda više od 10 milijuna takvih sirupa, ali trenutno su police u apotekama uglavnom prazne.

Kreću protumjere
Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske kompanije Teva za Njemačku i Austriju u istom članku pojašnjava kako je eksplozija cijena proizvodnje uz zamrznute prodajne cijene, dovela do toga da se lijekovi poput sirupa proizvode s gubitkom, što nijedna kompanija dugoročno ne može izdržati.

Teva je ujedno i posljednji veliki proizvođač sirupa paracetamola u Njemačkoj, prije 12 godina bilo ih je jedanaest, i sada bi taj jedan proizvođač trebao zadovoljiti 90 posto potražnje u Njemačkoj, po neodrživim cijenama.

No, stvari bi se mogle mijenjati, a Njemačka bi bila prva europska zemlja koja bi pokrenula opsežnu reformu sustava propisivanja generike. U utorak je njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach predstavio ključne točke za Zakona o generičkim lijekovima planiran za 2023. godinu.

Prilikom predstavljanja prijedloga Zakona, pojasnio je kako je utrka za najnižom mogućom cijenom generičkih lijekova destabilizirala opskrbu i dovodi do uskih grla. Cilj njemačke Vlade je poduzeti protumjere i ublažiti ekstremni pritisak na troškove u nekim područjima, uključujući pedijatrijske lijekove.

Ministarstvo također želi osigurati veću diverzifikaciju dobavljača i opskrbnih lanaca za neke djelatne tvari. Po prvi put bi se uvele strukturne prilagodbe sustava cijena/naknade, uključujući reviziju sustava rabatnih ugovora. Sve to bi moglo smanjiti pritisak na cijene i povećati atraktivnost tržišta selektivnih generičkih lijekova. 

Komentirajte prvi

New Report

Close