Cijene u Hrvatskoj nastavljaju strmo prema gore: u travnju je godišnja stopa inflacije iznosila 9,4 posto. Dok u odnosu na lanjski travnja razina cijena približila dvoznamenkastom pragu, u mjesec dana porasla je 2,6 posto.

Poskupljenja ponajviše guraju cijene hrane, na koju se u Hrvatskoj troši četvrtina potrošačke košarice, te prijevoz. U godinu dana hrana je (uključujući bezalkoholna pića) skuplja u prosjeku 12,8 posto, a to je u stopi inflacije u travnju doprinijelo s gotovo 35 posto.

Očekivana konvergencija
Prijevoz je, zbog skupljih goriva, skočio 16,4 posto, uz preko četvrtine doprinosa rastu cijena. Kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva poskupjela je 8,8 posto. Bez iznenađenja udar dolazi od energenata koji su u godinu dana porasli 19,3 posto.

Bez energije i hrane, potrošačke cijene bile su više 5,1 posto. Treba potcrtati, međutim, da su cijene usluga porasle za 3,8 posto ukazujući da dinamikom hvataju korak s hranom i energijom.

Skuplje usluge dijelom se mogu objasniti većom potražnjom, no ostatak je “očekivana konvergencija prema europskom prosjeku”, ističu analitičari Raiffeisen banke.

“S obzirom na kretanja na svjetskim robnim tržištima, povećanje cijena električne energije i plina te još uvijek prisutne globalne poremećaje u opskrbi očekujemo kako će inflacija svoj vrhunac dosegnuti u drugom tromjesečju, s dvoznamenkastim stopama rasta”, kažu.

Dok središnje banke i dalje najavljuju smirivanje do kraja godine, u RBA očekuju da će se dio inflatornih pritisaka preliti i u 2023.

“To potvrđuje da će se Hrvatska u srednjoročnom razdoblju suočiti sa jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima. Tek druga polovica 2023. trebala bi donijeti povratak godišnjih stopa inflacije oko 2 posto i to mahom zbog učinka baznog razdoblja.

Stoga je i naša prognoza prosječne godišnje stope rasta od 7,5% u ovoj godini izložena uzlaznim rizicima”, smatraju. A Europska komisija, pak, snizila je procjenu rasta hrvatskog BDP-a na 3,4 posto (s 4,8% u veljači) uz očekivanih 6,1 posto inflacije, jednako kao i u eurozoni.

“Unatoč nesigurnosti, rast ostaje snažan. Nakon snažnog oporavka 2021., ove se godine očekuje skromniji rast, ali koji je i dalje solidan budući da je izravna izloženost hrvatskog gospodarstva učincima ruske agresije na Ukrajinu ograničena”, smatraju u Komisiji. Prognoza za iduću godinu nepromijenjena je na 3 posto, računajući da će se inflacija spustiti na 2,8 posto.

Prikočena potrošnja
Gospodarstvo će ove godine gurati primarno domaća potražnja, a zaposlenost bi mogla porasti 1,5 posto. Osobna potrošnja prikočit će na 2,4 posto zbog inflacije i nesigurnosti, pa je za očekivati nastavak slijevanja štednje prema bankama. U Bruxellesu smatraju da bi pozitivan doprinos rastu trebala dati i 2,5 posto veća državna potrošnja, kao i ubrzanje investicija.

One će rasti 6,5 posto zbog priljeva novca iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), iz kojeg bi do lipnja trebalo sjesti 700 milijuna eura, te ubrzanja obnove nakon potresa. Pritom, optimizam EK ne ljuljaju ni rast cijena materijala niti problemi u globalnim dobavnim lancima.

Izvoz domaćih tvrtki trebao bi osjetiti usporavanje potražnje na najvažnijim tržištima u Europi iako će ostati blizu 5 posto. Unatoč neizvjesnostima oko Ukrajine očekuje se još jedna vrlo dobra turistička sezona, blizu pretkriznih razina, a s njom i rast izvoza usluga.

S obzirom na ocjenu zadovoljava li Hrvatska uvjete za euro (koja se očekuje u lipnju) važna je ocjena Komisije da će se javne financije nastaviti poboljšavati unatoč poticajima gospodarstvu i građanima; deficit budžeta smanjit će se na 1,8 posto, a udio duga u BDP-u na oko 73 posto do 2023. Neizvjesnost ostaje glavni negativni rizik proljetnih prognoza, dok bi uvođenje eura moglo pozitivno utjecati na investicije i trgovinu.