Opća razina cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj i prošlog je mjeseca zabilježila rast, iako nešto manji nego mjesec ranije (0,7 prema 1 posto).

Zbog učinka baznog razdoblja godišnja stopa inflacije vratila se na silaznu putanju (usporavanje s 4,1 na 3,7 posto), ali u usporedbama s prosjekom eurozone i EU ona nastavlja držati ne mali “razmak”, premda se i on blago smanjio.

Prema tzv. harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) taj je raskorak i u travnju bio veći od dva postotna boda. Hrvatska HICP inflacija, naime, usporila je s 4,9 na 4,7 posto, dok se prosjek na razini europodručja zadržao na 2,4, a u EU27 na 2,6 posto.

Više Rumunjska i Belgija
Veću godišnju stopu među zemljama koje dijele euro kao zajedničku valutu imali su prošli mjesec samo Rumunji i Belgijanci (6,2 i 4,9%), s tim da ubrzanje inflacije kod Belgijanaca umnogome odražava nisku osnovicu (u lanjskom travnju inflacija im je bila na 3,3 posto).

U godišnjim usporedbama u Hrvatskoj su najviše porasle cijene u skupini Restorana i hotela, s godišnjim poskupljenjem od prosječnih 10,4 posto, pokazuju podaci DZS-a. No, zbog znatno većeg udjela koje u troškovima prosječnog kućanstva ima kategorija Hrane i bezalkoholnih pića, doprinos te skupine dobara travanjskog godišnjoj inflaciji je unatoč manjem rastu cijena (4,2 posto u prosjeku) bio najveći.

Hrana je, naime, zaslužna za blizu trećine prošlomjesečne stope inflacije ili za 1,1 postotni bod. Prehrambenih proizvoda kojima je cijena danas niža nego prije godinu dana relativno je malo. Prema podacima državnih statističara, jeftinija nego u lanjskom travnju su npr. jaja (-7,8%), riža (-4,8%), šećer (-1%), sir i mlijeko (-3,1 i -0,2%).

Međugodišnjim padom cijene, pak, prednjače “ostala jestiva ulja” koja su čak 13,8 posto jeftinija nego prije godinu dana, ali u isto vrijeme maslinovo je ulje rekorder prema rastu cijene. U odnosu na lanjski travanj cijena mu je viša za čak 61,4 posto!

HEP ostaje državni
Najtvrdokornijom se i dalje potvrđuje inflacija u segmentu usluga, iako je i tu godišnji rast cijena usporen, sa 6,6 na 6,3 posto. Istodobno, cijene energije u prosjeku su danas više samo 1,1 posto nego prije godinu dana, ali kod nje se uporno naglašavaju rizici mogućeg jačanja geopolitičkih nestabilnosti.

Valja reći da su u pogledu energenata za kućanstva i dalje na snazi Vladina ograničenja cijena, s tim da su ona za električnu energiju na snazi do kraja rujna. Što će biti dalje, ostaje vidjeti. Kako bilo, Andrej Plenković jučer je u ulozi mandatara nove Vlade na pitanje iz oporbe može li jamčiti da će HEP do kraja mandata ostati u (100-postotnom) vlasništvu države kratko poručio: “Da”.