Izvozna slika najvećih, kada su posrijedi oni na samom vrhu, zrcali trendove koji su obilježili i lanjsku gospodarsku sliku – plin je izbacio u vrh najveće trgovce najpoželjnijim i najskupljim energentom. Prvo plinarsko društvo (PPD) već je treću godinu vodeći hrvatski izvoznik, dvostruko jači od ostalih igrača u svom biznisu. Na 2. mjesto izbio je mađarski MET Croatia Energy Trade, a nacionalni prvak po prihodima i nekadašnji uvjerljivi izvoznik br. 1, naftna industrija Ina, iako s višim prihodima, ovaj je put na 3. mjestu.

PPD godinama nastoji objasniti kako je za njezin rezultat, budući da se ne bavi i proizvodnjom plina, zaslužno iskazivanje izvoza, a budući da se njime smatra izvoz ostvaren od prodaje u inozemstvu, dolazi se do podatka koji ga plasira na prvo mjesto izvoznika. Dobiva se ujedno i podatak da je dvije trećine ukupnih prihoda ostvario prodajom u inozemstvu. Ina je, s druge strane, izvozila dominantno naftu, i to neprerađenu, budući da je veći dio godine jedini rafinerijski sustav u Rijeci bio izvan funkcije zbog remonta i modernizacije. Usto, Vlada je u drugom dijelu godine obvezala Inu da sav plin mora prodavati isključivo HEP-u, a ta je odluka još na snazi.

Adut su lijekovi i otpad

Drugi mađarski plinaš MVM CEEnergy ostvario je neznatno manji izvozni prihod od Ine, a izuzmu li se energetski igrači, iz redova klasičnih industrijskih proizvođača u vrhu je Pliva, dok je iz ranije postavke otpala Petrokemija, kojoj uvjeti s visokim cijenama plina i vlasničkim previranjima u 2021. nisu išli na ruku. No, osim lijekova, izvoznim adutom pokazao se i otpad, i to onaj metalni, kojeg izvozi CE-ZA-R Petra Pripuza. Ta se tvrtka godinama probija među izvozne perjanice, sada se pozicionirala u top 10. Dojmljiv rezultat na prestižnoj listi dokazanih na ino-sceni tradicionalno ostvaruje i Končar – Distributivni i specijalni transformatori, koja najvećim dijelom izvozi u članice EU, a nastavkom rekordnih rezultata već drugu godinu je u deset vodećih izvoznika.

Nekoliko je novih imena na top listi izvoznika. Pojedini će samo nakratko ‘zabljesnuti’, konkretno tvrtka OMS-Upravljanje iz afere Škugor, nad kojom je već pokrenut stečajni postupak. Smjestio se među izvozne lidere konačno i Mater Rimac, čiji je Bugatti Rimac gotovo sav prihod u 2022. ostvario na drugim tržištima. Iznenađenje je, s obzirom na to da se tu globalnu kompaniju u široj javnosti i ne doživljava kao proizvođača, ulazak Coca-Cole na listu 100 glavnih izvoznika RH, i to na 17. mjesto. U 2022. je u njezinim punionicama 500-tinjak radnika uspjelo proizvesti gaziranih pića u vrijednosti od oko 180 milijuna eura, od čega je 158 milijuna plasirano na druga tržišta. I ranijih je godina ta tvrtka ostvarivala prihode od prodaje u drugim zemljama, no ne u tim gabaritima. Samo u odnosu na 2021. ostvaren je skok izvoza od čak 680%. Novitet je i probitak zagrebačke tvornice željezničkih vozila Gredelj (TŽV Gredelj), koja je nakon dugog stečajnog procesa s novim vlasnicima, slovačkom grupacijom Tatravagonka, uspjela doći do vrijednih poslova, a tim će se putem Gredelj, sudeći prema novim poslovima, među kojima su i oni ugovoreni za jednog od svjetskih lidera u željezničkoj industriji Siemens Mobility, izgledno učvrstiti i na idućoj rang-listi najvećih izvoznika.

S novim vlasnicima oporavlja se i slavonskobrodski industrijalac Đuro Đaković Specijalna vozila, koji gotovo sve prihode ostvaruje na stranim tržištima. Broj proizvedenih vagona već je lani udvostručen, s 265 na 580, a i za 2023. stižu vijesti o nastavku trenda. Održe li se ciljevi koje je zacrtao novi menadžment, iz pogona u Slavonskom Brodu u idućim godinama trebalo bi izlaziti dvije tisuće vagona. Rastu će pridonijeti i poslovanje vojnog segmenta, koji već pokazuje trend rasta, a zbog ukrajinskog rata i pokretanja potražnje na tržištu obrambene industrije, za Đuru Đaković otvara se veliki prostor da nastavi rasti na listi najvećih izvoznika. Isto vrijedi i za karlovačkog proizvođača pješačkog naoružanja HS Produkt.

Uz Talijane – preporod

Kad je o industriji riječ, osvježenje i dalje predstavlja ABS Sisak, nasljednica nekadašnje sisačke željezare. Iako u prvim godinama nakon što ju je 2012. preuzela talijanska grupacija Danieli, nije bilo ozbiljnijih znakova oživljavanja, već nekoliko godina traje preporod sisačkog industrijalca i povratak među velike u hrvatskom gospodarstvu. Čak i uz prodor ‘plinaša’, ABS se drži pri prvoj petini glavnih izvoznika. Proizvodnja čelika na godišnjoj je razini u 2022. rasla gotovo 50%, a najveći kupac za Siščane je vlasnik iz Italije. Pozitivan znak je i da je u iduće dvije godine u planu realizacija gradnje nove tvornice u Sisku, koja će stajati oko 300 milijuna eura.

Iz redova poduzeća koja su dio globalnih kompanijskih sustava i uspinje se na listi je Vertiv Croatia. U pet godina aktivnosti u proizvodnji modularnih podatkovnih centara te prodaji sustava za klimatizaciju, tvrtka je lani dosegla rekordne brojke po svim kriterijima, pa tako i plasmanom na druga tržišta. Digitalizacija je imperativ, što daje za pravo optimističnim očekivanjima nastavka dobrih trendova.

Među vodećima su primjetne i promjene u izvoznim rezultatima domaćih pomorskih brodara. Najveći skok lani je zabilježila zadarska Tankerska plovidba, i u ukupnim i u prihodima od izvoza. Među brodarima je uvjerljivo najjača, a rezultat joj je i veći nego ga je imala tvrtka u čijem je vlasništvu, Tankerska Next Generation, koja je također među najvećim izvoznicima u redovima brodara. Iz tog sektora na listu se vratila i dubrovačka Atlantska plovidba i nadmašila sve svoje ranije, također dobre izvozne rezultate. U prometnom sektoru značajno je popravio izvozne pozicije nacionalni avioprijevoznik, ušavši među 30 najvećih, ali još se nije oporavio i dosegao rezultate iz pretpandemijskih godina.

Iz sektora uslužnih djelatnosti najviše se među izvoznicima izdvajaju velike hotelske kuće, čiji se broj i rezultat vidno povećao nakon slabijih rezultata u pandemijskim uvjetima. Već su se na prošloj ljestvici ponovno našle mnoge od njih, poput porečke Valamar Riviere i Plave laguna te rovinjske Maistre. Sve redom su u gornjem dijelu rang-liste, a sada je sjajnim lanjskim rezultatima po prvi put među velike izvoznike uskočila i rapska Imperial Rivijera. Njezin izvozni skok premašuje čak 2200% i to ju je lansiralo među 60-ak najvećih izvoznika.

Vodeće izvozničko ime prehrambene industrije i dalje je Podravka koja polovicu prihoda ostvaruje na stranim tržištima. Ovaj put nema Vindije i Dukata koji ostvaruju veće prihode od koprivničkog proizvođača. Iz tog sektora zavidne i veće nego u 2021. izvozne prihode ima novogradiški EMPWR s proteinskim energetskim pločicama. Tvrtka koju je prije nekih pet godina osnovao Atlantic Emila Tedeschija te je potom prepustio belgijskim kupcima, primjer je sjajne poduzetničke priče u Slavoniji koja će dobiti i nastavak – u 2022. pokrenute su investicije u novi pogon u industrijskoj zoni u Novoj Gradišci koji bi trebali dati dodatnu energiju rastu i izvozu.

Adrisov Cromaris, pak, s rezultatima napreduje prema cilju kojeg su si zacrtali, da ovu godinu postanu vodeći svjetski proizvođač organske bijele ribe. Adut je poslovna politika dostavljanja svježe ribe unutar 24 sata, te da je na dominantnom tržištu na koje plasira ribu puno konkurentniji nego Grci ili Turci. Prodor je Cromaris započeo i na španjolskom tržištu.

Iz prehrambene branše među liderima po ostvarenom izvozu još je i Zvijezda plus, kojoj je lani izvoz rastao značajnijom stopom nego ukupni prihodi.

‘Poljuljani’ auto-dijelovi

Inače je među vodećim izvoznicima impresivan broj onih koji su imali dvoznamenkast, troznamenkast rast prihoda od prodaje na vanjskim tržištima. Zapravo je jednostavnije izdvojiti one koji su gledano u postocima bili tanji, iako je i pritom riječ o velikim iznosima. Samo je 11 velikih izvoznika imalo jednoznamenkast rast, dok je prema Dun @ Bradstreetovim podacima, na godišnjoj razini slabiji izvozni rezultat zabilježilo samo njih devet.

Petrokemija je jedan od njih. Očekivano, nakon što je praktički cijelu godinu imala ugašene pogone zbog cijena plina koje su glavna sirovina u proizvodnji mineralnih gnojiva. Tvrtka je prihode donekle nadoknadila zalihama i dovršavanjem proizvoda iz sirovina nabavljenih s drugih tržišta, no prihod od izvoza više je nego prepolovljen. Pogoni u Kutini s proizvodnjom su startali tek nedavno, nakon što je okončan proces prodaje većinskog vlasništva, a tvrtku preuzela turska grupacija Yildirim, koja inače ima snažnu vlastitu proizvodnju mineralnih gnojiva. Važna je i informacija o poslovanju i trendovima iz kojih bi se dalo naslutiti gdje će se na idućoj listi vodećih izvoznika smjestiti kutinski proizvođač.

Negativan predznak, zbog stanja na automobilskom tržištu, imale su redom sve tvrtke oslonjene na tu proizvodnju, od solinskog AD Plastika do Boxmark Leathera, a promjenu u odnosu na dosadašnje rang-liste, kad je o automobilima riječ, predstavlja pojava tvrtke Inter Car. Ta se podružnica poljske tvrtke bavi prodajom dijelova za automobile, ostvaruje iz godine u godinu snažan rast, a lani je uz rekordne brojke od izvoza ostvarila trećinu prihoda.

Iz trgovačkog sektora malo je onih koji ulaze u društvo velikih izvoznika. U segmentu veleprodaje hrane to su požeški Agronom i solinski Žitni terminal, koji se podigao čak među vodećih 20, te Ferrero. Iz trgovine na veliko ostalim proizvodima među 100 vodećih po prihodu od inozemstva su L’Oreal Adria, Orbico Branka Roglića, Philip Morris, Tehno-Mag i Wellmax.

Kad je o 2023. riječ i novom poretku na izvoznom vrhu, brojke zbog inflacije možda neće pokazati dramatične promjene, iako vrijednost izvoza već počinje padati, ali su izvoznici redom zabrinuti za nastavak trendova, jer glavni kupci stežu remen i potražnja je sve manja.