U sektoru gospodarenja otpadom uskoro se očekuju regulatorne promjene kroz novi Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Sa zakašnjenjem već od 7 mjeseci, isti tek treba ući u javnu raspravu i uskladiti se s novom Zakonom o gospodarenju otpadom (ZGO), u kojem su temelji postavljeni da se u Hrvatskoj otvori tržište ambalažnog otpada sukladno EU standardima.

Pored toga, intervencija je potrebna i slijedom ulaska Hrvatske u eurozonu, što ima utjecaj na označavanje povratne naknade od 0,50 kn na ambalaži.

Oči uprte u MINGOR
Za građanstvo vezano na povratnu naknadu promjene neće biti, već se one tiču proizvođača pića i napitaka, pa s obzirom na visok datum i manjkajuća nova pravila, trenutno sektor brine hoće li imati dostatno vrijeme na raspolaganju za potrebne prilagodbe.

Naime, još nisu upoznati s pravilima koja su bitna za izgled etikete – piktograma, za sustav povratne naknade, dok je sam izračun jasan: umjesto pola kune za svaku PET i staklenu bocu te limenku koja se vrati u sustav, kupcu će biti vraćeno 7 eurocenta, ali kod toga još je nejasno kako će se unificirano to označavati.

U osnovi moguće su tri varijante – 7 eurocenta, 0,07 eura ili jedinstveni logo kao znak da je posrijedi ambalaža u sustavu povratne naknade. Međutim da bi se sve provelo sukladno novim pravilima, to pretpostavlja niz postupanja s etiketom glede novog dizajna, nabave repromaterijala i izrade iste, zatim i dostavljanja Fondu na potvrdu.

Stoga su oči industrije uperene u resor koji vodi novi ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, dok pritom poseban aspekt čine stare etikete, tj. hoće li vrijediti kao prijelazno rješenje. Općom problematikom mogu biti zahvaćene i one koje se već nalaze na ambalaži koja dosad nije bila uključena u sustav: primjer toga je u prvom nacrtu Pravilnika najavljeno uvođenje depozita na pića volumena manjeg od 2 dcl.

Poznata i inače ova pića su po tome što imaju dug rok upotrebe i istodobno slab obrtaj na tržištu, a za pojedene tvrtke to znači da na skladištima imaju proizvode koje neće biti moguće u međuvremenu plasirati na tržište. Ako se pravila promijene i uđu u sustav, bez prijelazne opcije čeka ih prepakiravanje radi apliciranja novih oznaka.

Neplanirani troškovi ni šire gledano ne bi bili izoliran slučaj, što upućuje na potrebu da se nova pravila ne lome preko koljena te da je potreban prijelazni period, kako bi se potrošile zalihe ambalaže sa starim etiketama s kojima raspolaže cijela industrija.

Usto, moguće uvođenje depozita u prvom Nacrtu ticalo se i višeslojne kartonske ambalaže – tetrapaka, a u tom slučaju promjene u Pravilniku ticale bi se i trgovine, jer je upitno hoće li bez potrebnih prilagodbi i ulaganja postojeći aparati koje sada posjeduje trgovina (za automatizirani povrat ambalaže) biti u stanju prikupljati navedenu ambalažu.

Hoće li senzor na aparatu npr. moći reagirati na bočice, a što je potrebno sa stajališta ispravnosti higijenskog postupanja, pitanja su za koja trgovci potvrđuju da još nisu do kraja jasna.

Odstupanje od rješenja
Hoće li proizvođači od 1. siječnja 2023. morati koristiti novu oznaku sustava povratne oznaku, bit će poznato uskoro, potvrđuju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u odgovoru na naš upit.

“Pravilnik za ambalažu i ambalažni otpad uskoro će biti objavljen na javnom savjetovanju, gdje će se moći vidjeti njegov sadržaj uključujući izgled oznake za povratnu naknadu i rokove za prilagodbu gospodarskog sektora”, navode u MINGOR-u.

Ako se uzme u obzir činjenica da je došlo do promjene na čelu ministarstva te da navedene promjene u sustavu nisu naišle na odobravanje obveznika na koje se odnose, razloge zašto se toliko kasni s donošenjem Pravilnika dodatno se možda može tražiti i u razmišljanju kako da se odstupi od novih rješenja, a moguće napravi i zaokret od proteklih 16 godina te sustav prepusti tržištu i “Organizacijama” iz ZGO-a, koje u EU osnivaju proizvođači i uvoznici.

Iako u ovo zadnje mnogi sumnjaju kad je riječ o neopasnom ambalažnom otpadu, činjenica je da mnogi baš to očekuju. Budući da se člankom 34. inicijalnog nacrta Pravilnika značajno sužava i ograničava djelatnost “Organizacije” samo na gospodarenje opasnom otpadnom ambalažom, kako navodi direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić.

AmCham smatra da bi takvim ograničavanjem došlo do bitnih povreda funkcioniranja slobodnog tržišta i tržišnog natjecanja. “Nadamo da takva formulacija neće biti prisutna u nacrtu Pravilnika koji se uskoro očekuje u proceduri javnog savjetovanja”, poručuje Doko Jelušić.